Online imamo:
69 gosta




 
• LINKOVI
• CONTESTS
• hf-CONTESTS
• AOEC hfCLCC
• Repetitori HR
• Repetitori
• Band plan
 
• HAKOM
HRS potvrda
HAKOM dozvola
 
• HRSVKS
• ZTKGS
• ZTKZŽ
• Pljusak
• Rk Brdovec
• Rk 9A1HBC
 
• SMB Trg Cam
• SMB Cam-2

ovdje sažetak, skinuto sa stranica:www.qrz.com.hr

Kako postati radioamater



hamlet U Hrvatskoj do pozivne oznake, odnosno dozvole za rad (tzv. licence) na radioamaterskim frekvencijama možete doći na nekoliko načina. Baš kao i sve druge ljudske aktivnosti i radioamaterizam je ljepše, bolje i jednostavnije prakticirati u dobrom društvu, odnosno u radioklubu, ali nije nužno.

Ukoliko imate najmanje 12 godina života i prebivalište u Republici Hrvatskoj ispunili ste najvažniji preduvjet za izlazak na ispit za amaterskog radiooperatora, stoga nastavite čitati.

  • Ako ste kojim slučajem završili elektrotehničku školu – već ste prevalili više od pola puta do HAM licence koja vam omogućuje dobivanje pozivne oznake i legalno bavljenje radioamaterskim aktivnostima.
  • Ako u mjestu boravka ili u blizini imate aktivan radioklub koji ima preko-nekoliko članova, prostorije u kojima su povremeno otključana vrata, ispravne radiouređaje, antene, održava tečajeve, polaganja, natječe se…, učlanite se, pohađajte tečaj i izađite na polaganje ispita.
  • Ako ste bili dobar i marljiv učenik ubrzo ćete biti ponosni vlasnik “A” razreda, a ako vam nedostaje znanje iz elektronike, nešto godina (min. 16 godina starosti) s polaganja ćete otići s položenim “P” razredom za što morate imati najmanje 12 godina za rad na klupskoj radiopostaji, odnosno najmanje 14 godina za samostalni rad.
  • Sve osobe mlađe od 18 godina dužne su priložiti pisano odobrenje roditelja odnosno staratelja.
  • Potom slijedi članstvo u HRS-u (Hrvatski Radioamaterski Savez) i dobivanje pozivne oznake.
  • Zatim HAMLET (izraz za sve nove radioperatore) može sudjelovati u aktivnostima radiokluba i održavati veze (QSO) na klupskim radiouređajima odnosno donijeti odluku o samogradnji ili kupnji kakvog novog ili rabljenog radiouređaja (RIG).
  • Za rad iz vlastitog doma potrebno je podići antenski sustav sa jednom ili više antena bez kojih nema odašiljanja i primanja radiovalova.
  • Paralelno s tim aktivnostima novopečeni radioamater podnosi zahtjev za izdavanje dozvole za rad pri HAKOM-u (Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije) gdje se izdaju dozvole na vremenski rok od 5 godina, poslije čega se ista mora obnoviti.
  • Radioamater od tog trenutka slobodno vrijeme provodi u svome kutku gdje pozorno sluša što se događa na opsezima, uči od starijih kolega i polako se uključuje u sve HAM aktivnosti (održavanje radijskih veza, vođenje dnevnika, slanje QSL kartica, sudjelovanje u natjecanjima, gradi radiouređaje, izrađuje anatene, uči strane jezike, telegrafiju, elektroniku…
  • Poslije nekog vremena rada i usvajanja različitih znanja mladi radioamater (po stažu) prestaje biti HAMLET i postaje OM (Old Man) na radiovalovima čime se stječu uvjeti za organiziranje prvog tečaja za radiooperatore u radioklubu, u osnovnoj školi ili kakvom drugom mjestu. Sveta je dužnost svakog radiooperatora izučiti i stvoriti preko nekoliko novih radioamatera na kojima svijet ostaje.

telegrafija

Ukoliko u blizini stanovanja nemate aktivan radioklub, niti čestitog i zainteresiranog radioamatera s kojim biste stupili u osobni kontakt, najjednostavniji način za ulazak u čarobni radioamaterski svijet ide nešto drugačije:

  • Pribavite što više radioamaterske literature u pdf  i doc obliku (sa QRZ.com.hr i drugih HAM portala). Kupnja papirnatih knjiga se nikako ne preporuča zbog iznimno visoke cijene i premalo kvalitetnih informacija;
  • Slušajte prijenos HAM aktivnosti na internetu posredstvom WebSDR prijemnika. HamSphere se nikako ne preporuča jer to nije stvarna radioamaterska aktivnost;
  • S obzirom da se polaganja organiziraju u radioklubovima diljem Hrvatske u različitim terminima i tijekom HAM skupova pouznatih kao “hamfest” iskoristite takva događanja za prijavu i polaganje ispita. Pratite naš kalendar sa najvama događanja i druge HAM portale kako biste saznali gdje i kada se može polagati pa se blagovremeno najavite organizatoru i izađite na ispit;
  • Slijedi članstvo u HRS-u i dobivanje pozivne oznake;
  • Samogradnja ili kupnja radiouređaja;
  • Podizanje antena;
  • Podnošenje zahtjeva za izdavanje dozvole za rad;
  • Postupno uključivanje u sve radioamaterske aktivnosti;
  • S porastom operatorskog iskustva, poznavanja elektronike, propagacija, različitih tehika rada, DX rada na opsezima, sudjelovanja u lokalnim i svjetskim natjecanjima – svaki radioamater poželi održati tečaj za nove radijske operatore kako bi ostavio nešto iza sebe i dao diprinos zajednici u kojoj živi. Ako HAM to ne učini – naprosto nije vrijedan spomena.

Miša, 9A4TA


Sricanje slova




SlovoKodeksna riječNa hrvatskomNa engleskom
AAlfaAL FAAL FAH
BBravoBRA VOBRAH VOH
CCharlieČAR LISHAR LEE
DDeltaDEL TADELL TAH
EEchoEK OECK OH
FFoxtrotFOKS TROTFOKS TROT
GGolfGOLFGOLF
HHotelHO TELHO TELL
IIndiaIN DI AIN DEE AH
JJuliettĐU LI ETJEW LEE ETT
KKiloKI LOKEY LOH
LLimaLI MALEE MAH
MMikeMAJKMIKE
NNovemberNO VEM BERNO VEM BER
OOscarOS KAROSS CAH
PPapaPA PAPAH PAH
QQuebecKE BEKKEH BECK
RRomeoRO MIOROW ME OH
SSierraSI ER RASEE AIR RAH
TTangoTAN GOTANG GO
UUniformJU NI FORMYOU NEE FORM
VVictorVIK TARVIK TAH
WWhiskeyUIS KIWISS KEY
XX-rayEKS REJECKS RAY
YYankeeJANG KIYANG KEY
ZZuluZU LUZOO LOO

S ciljem bolje i lakše razumljivosti radioamateri u svakodnevnom radu koriste sricanje ili spelovanje: pozivnih oznaka, osobnih imena, QTH lokatora, imena gradova i drugih pojmova, pri čemu uglavnom primjenjuju međunarodnu fonetsku abecedu koja se koristi zadnjih 30-ak godina.

9A radioamateri za razgovore u tuzemstvu mogu koristiti hrvatsko sricanje koja je od 1991. do danas doživjela nekoliko promjena. Isprva je za slovo A korišten pojam Adria (kasnije Alan), slovo E je bilo Europa (sada Erdut), slovo F započelo je kao Frankopan (zatim Fažana i na kraju Fužine), slovo Lj kao Ljuta (sada Ljubovo), N kao Našice (sada Novska), Q kao Kvorum (sada Ku).

Zbog relativno čestih promjena u novijoj povijesti i starosti radioamaterske populacije koja je dulji niz godina koristila zemljopisne pojmove iz bivše države – danas radioamateri u 9A najviše koriste međunarodnu tablicu sricanja odnosno spelovanja.

 
medjunarodna_tablica_sricanja

Međunarodno sricanje: Alpha, Bravo, Charlie, Delta, Echo, Foxtrot, Golf, Hotel, India, Juliet, Kilo, Lima, Mike, November, Oscar, Papa, Quebec, Romeo, Sierra, Tango, Uniform, Victor, Whiskey, X-ray, Yankee, Zulu.

Međunarodno sricanje (starije):  America, Baltimore, Canada, Danemark, England, Florida, Guatemala, Honolulu, Italia, Japan,  Kilowatt, London, Mexico, Norway, Oslo, Portugal, Quebec, Radio, Santiago, Texas, Uruguay, Valencija, Washington, Xillophon, Yokohama, Zanzibar.

Hrvatsko sricanje: Alan (Adria), Biokovo, Cavtat, Čakovec, Ćilipi, Dubrovnik, Džamija, Erdut (Europa), Fužine (Frankopan, Fažana), Gospić, Hrvatska, Istra, Jadran, Karlovac, Lika, Ljubovo (Ljuta), Mostar, Novska (Našice), Njivice, Osijek, Pula, Ku (Kvorum), Rijeka, Split, Šibenik, Trogir, Učka, Vukovar, Duplove, Iks, Ipsilon, Zagreb, Županja.

Ex YU sricanje: Avala, Beograd, Cetinje, Ćuprija, Čačak, Dubrovnik (Drvar), Đakovo (Đakovica), Džep, Evropa, Foča, Gorica, Hrvatska (Heroj), Istra, Jadran (Jajce), Kosovo, Lika, Ljubljana, Mostar (Maribor), Niš, Njegoš, Osijek, Pirot, Kvorum (Kvebek), Rijeka (Ruma), Sarajevo (Skopje), Šibenik, Tetovo (Titograd), Užice, Valjevo, Duplove, Iks, Ipsilon, Zagreb (Zenica), Žabljak.

Iako je riječ o preporukama i željama svakodnevno na opsezima možemo čuti razne pojmove, što nije nužno loše niti pogrešno. Radioamateri nisu vojska, ne voze zrakoplove niti tankere – stoga malo slobode u govoru može biti korisno. Posebice kada razgovaraju Francuz i Englez, Arapin i Izraelac, Nijemac i Rus, Hrvat i Slovenac, Srbin i Albanac,… Malo sličnosti ili različitosti uvijek dobro dođe i bude zanimljivo za čuti. Ljudi smo – nismo zvijeri.

 

Miša, 9A4TA
(Objavljeno: 05.04.2013.)
Izvor: Wiki  i Radio priručnik za amatere  i tehničare


Q kratice u primjeni




q_code_aa0ncPovijesno gledano originalni popis Q kratica (Q code) nastao je davne 1909. godine na inicijativu britanske vlade, s ciljem olakšavanja komunikacije između brodova i obalnih postaja.

S obzirom da su u praksi kratice znatno ubrzale i olakšale komunikaciju između pomorskih radio operatora koji ne govore isti jezik – Q kod je ubrzo međunarodno prihvaćen.

Tri godine poslije na 3. međunarodnoj konvenciji radiotelegrafista – 45 Q kratica su uvrstili u pravilnik koji je stupio na snagu 01.07.1913. godine.

Tijekom mračnog 20. stoljeća Q kod je pretpio brojne promjene ali i podijele na različite službe:

  • QAA do QNZ – Civilno zrakoplovstvo (ICAO);
  • QOA do QQZ – Pomorske službe;
  • QRA do QUZ – Međunarodna telekomunikacijska udruga (ITU).

U davnim 70-ima su prestala razgraničenja uporabe kratica po službama, a danas Q kod koristi uglavnom vojska i radioamateri, pri čemu se pojedine kratice obilato koriste i tijekom fonijskih radio veza.

Uporabom Q kratica radioamateri ne premošćuju samo jezične barijere, one znatno ubrzavaju razmjenu informacija npr. tijekom natjecanja.

Radioamateri rado koriste Q kod tijekom fonijskih veza na maternjem jeziku jer se na taj način prave važni pred prijateljima, a sve sa ciljem veličanja i mistificiranja našeg hobija.

Q kratice u pravilu imaju dvostruko značenje. Kratica sa dodatkom “?” ima upitni oblik, a bez upitnika označava odgovor na pitanje.

Primjer upita i odgovora:

  • QSL? - Jeste li primili poruku?
  • QSL - Primio sam poruku.

Katkada ima i odstupanja od ovog pravila, pa kraticu QRZ radioamateri koriste isključivo u obliku pitanja, kraticu QRT samo kada prestaju sa radom, QSY kada žele promijeniti frekvenciju, a QSO označava naprosto održavanje radio veze.

U nastavku slijede Q kratice i njihovo značenje u radioamaterskoj praksi:

  • QAP – slušati, biti na prijemu na nekoj frekvenciji
  • QRA – pozivna oznaka
  • QRB – udaljenost između radiopostaja
  • QRG – točna frekvencija radiopostaje
  • QRH – nestabilna frekvencija
  • QRI – ton odašiljanog siganala (T1-T9)
  • QRK – razumljivost signala (R1-R5)
  • QRL – zauzet sam, radim
  • QRM – smetnje od drugih radiopostaja
  • QRN – smetnje od elektrostatičkog pražnjenja
  • QRO – povećanje snage odašiljača
  • QRP – smanjenje snage odašiljača
  • QRQ – povećanje brzine tipkanja
  • QRS – tipkaj sporije / trebam li tipkati sporije?
  • QRT – prestanak odašiljanja / trebam li prestati odašiljati?
  • QRU – imate li nešto za mene? / nemam ništa za vas
  • QRV – jeste li spremni? / spreman sam
  • QRX – kada slijedi ponovni poziv? / nastavljam za npr. 5 minuta
  • QRZ – tko poziva? / poziva vas…
  • QSB – promjena jakosti signala
  • QSD – ispravnost tipkanja telegrafskog signala
  • QSL – potvrda prijema
  • QSLL – potvrda veze QSL karticom
  • QSO – veza, održavanje veze
  • QSY – prelazak na drugu radnu frekvenciju
  • QTC – imate li telegram za mene? / imam telegram za vas
  • QTH – lokacija radiopostaje
  • QTR – točno vrijeme

Izvor: Wikipedija
Miša, 9A4TA

(Objavljeno: 05.04.2013.)

 


Sadržaj radioamaterske veze




9a1abe_9adri_qsoS obzirom da priručnici namijenjeni pripremi i polaganju radioamateskog ispita znatno više pozornosti stavljaju na elektroniku, a manje na sadržaj radioamaterskih emisija, u nastavku “Male škole” donosimo školski primjer fonijske radio veze.

Čudna su vremena, stoga je danas znatno lakše nabaviti potpuno novi radio uređaj sa dalekog istoka, nego kvalitetan priručnik kojim bi se mladi uveli u čarobni radioamaterski svijet. Možda je tako i bolje, jer smo nekada imali literaturu ali je vokac koštao preko 1.000 DM, danas znatno kvalitetni i moćniji walkie talkie košta samo 35 EUR. Ruku na srce, to i nije tako loše s obzirom da se slušanjem na HAM opsezima može naučiti procedura rada, a izraditi i podesiti homemade primopredajnik nije nimalo jednostavno.

OK svi znamo čemu služe vokci ali za HAM novake sa dobrom antenom te uz dobre uvjete prostiranja radiovalova (tropo ili Es) i prijenosni uređaj može dobro poslužiti za DX rad. Tijekom dobrih propagacije sa na 144 MHz, radeći FM vrstom rada, uz korištenje usmjerenih antena mogu kao od šale ostvariti dometi od 1.000 km. Moj prvi DX sam odradio 1982. g. PA – 2,5W, FREQ 145MHz, MODE – FM, CALL – OK3TEG, QTR – 00:16 UT, RST 59, QRB – 820km. Obje postaje su koristile usmjerene 10 el. Yagi antene. Tijekom formiranja sporadičnog E sloja u troposferi mogući su i znatno bolji rezultati.

No vratimo se na sadržaj odašiljanja. Radioamateri na opsezima u pravilu ne raspravljaju o vjerskim i političkim temama, niti posreduju u prijenosu informacija za treće osobe odnosno službe. Odstupanje od zadnjeg pravila prestaje važiti samo u izvanrednim situacijama. Katkada kolege malo polude pa se na opsezima može svašta čuti, ali su uglavnom, kažem uglavnom, pridržavaju pravila lijepog ponašanja. U pravilu sve što je loše i negativno događa se na kratkovalnim opsezima i na repetitorima.

Kod uspostave dvosmjerne radijske veze (2-way) postoje obvezni i neobvezni sadržaji koje radioamateri međusobno izmjenjuju.

U obvezni dio spadaju:

  • Pozivna oznaka (CALL);
  • Izvješće o čujnosti (raport po RST ljestvici za početnike: Razumljivost Signal Ton);
  • Lokacija postaje (na KV-u mjesto, na UKV-u QTH lokator);

Poželjno je reći svoje ime ili nadimak ako je ime dugačko i nerazumljivo strancima. Ovo se na KV-u često ignorira, a na UKV-u se tijekom dobrih propagacija tzv. otvaranja, to jednostavno ne stigne jer svi žele odraditi što više veza i novih QTH polja.

Svatko na svoj strani vodi dnevnik (LOG) u koga se upisuje: datum, vrijeme po UT-u, frekvencija ili opseg (band). Dodatno se tijekom natjecanja uz raport daje redni broj veze, broj godina, snaga odašiljača,  oznaka zone po WAZ ili ITU podijeli i slično.

U neobvezni dio se ubrajaju:

  • Izvješće o vremenu (temperatura i kraći opis: oblačno, sunčano, pada kiša ili snijeg);
  • Korištena tehnika (tip radio uređaja i mikrofona, izlazna snaga, antena, razni drugi tehnički detalji…)
  • Razmjena osobnih podataka (otkako postoji neslužbena svjetska HAM baza podataka QRZ.com više ne razmjenjuju adresu, telefon, email-a i sl.).

Radioamateri za razmjenu svih važnijih informacija, s ciljem povećanja razumljivosti, koriste sricanje (eng. spelling). U tuzemstvu se ranije koristila lokalna tablica sricanja (Adria, Biokovo, Cavtat,…) a u međunarodnim razgovorima obvezno je (Alfa, Bravo, Charlie,…). Zadnjih se godina u Hrvatskoj sve više koristi internacionalna tablica sricanja, a lokalne koriste uglavnom velike HAM zajednice poput npr. Rusije i to samo u lokalnim natjecanjima i međusobnim kontaktima sunarodnjaka.

U razgovoru je uobičajeno to jest neophodno sricati: pozivne oznake, osobna imena, imena gradova, QTH lokator i sve druge važne informacije.

Slijedi školski primjer fonijskog kontakta na radioamaterskim opsezima u kome 9A1ABE prvo izabere radnu frekvenciju sukladno band planu, vrstu rada (LSB, USB ili FM) i potom sluša minutu-dvije. Zatim kreće u akciju odnosno sa odašiljanjem:

  • 9A1ABE: Ima li koga na frekvenciji? ili Jel’ ova frekvencija slobodna/zauzeta? Slijedi pauza, ponovni upit, pauza…
  • 9A1ABE: CQ CQ CQ ovdje 9A1ABE 9A1ABE 9A1ABE
  • 9A7DRI: 9A1ABE 9A7DRI
  • 9A1ABE: 9A7DRI 9A1ABE > Dobar dan i hvala na pozivu. Raport je 59 > Moje ime je Vanja > QTH lokator je JN85UQ > Kako me čujete? > 9A7DRI 9A1ABE
  • 9A7DRI: Dobar dan Vanja > Raport za tebe je 57 > Moje ime je Ivan, a QTH lokator je JN85VQ > 9A1ABE 9A7DRI te rado sluša.
  • 9A1ABE: Ivane ja radim sa klupskim radio uređajem Yaesu FT-480, 10W izlazne snage i 7el. Yagi antenom. Ovo je naš prvi kontatk stoga molim potvrdu veze. Moja QSL kartica biti će odaslana posredstvom 9A QSL biroa. > 9A7DRI 9A1ABE
  • 9A7DRI: Vanja zahvaljujem na informacijama. Moj primopredajnik je modificirani Alinco DR-135, 25W izlazne snage, trenutačno radim sa kolinearnom antenom, a u natjecanjima koristim 4 x 10 el. na 18 metarskom stupu. Moja QSL kartica je sigurna. Želim ti puno uspjeha u daljnjem radu i radujemo se ponovnom susretu. > 9A1ABE 9A7DRI
  • 9A1ABE: Nadam se ponovnom kontaktu na ovom ili nekom drugom opsegu. Ivane, lijep pozdrav i do ponovnog slušanja.
  • 9A7DRI: Pozdrav Vanja, čujemo se…

QSO često završava sa 73 (sedam tri). Riječ je o kratici preuzetoj iz telegrafije koja se poput Q-koda ustalila u fonijskim kontaktima i postala sinonim za pozdrav. O tome drugom prilikom…

Kod duljih relacija pozivne oznake treba izgovoriti najmanje jednom u 10 minuta. Običaj je izreći obje pozivne oznake (prvo od sugovornika, a zatim vlastitu) na početku i na kraju svake relacije. Međutim ne treba pretjerivati i raditi bedastoće jer kada bismo tijekom brzih i kratkih odašiljanja svaki put izgovarali pozivne oznake razgovor bi bio potpuno nerazumljiv i nezanimljiv!

Nasuprot tome, nije dobro obaviti kompletan razgovor i ne izreći niti jedan jedini put svoju pozivnu oznaku! Ovo se često događa na UKV-u kada se susretnu stari znanci na lokalnim repetitorima ili simpleks kanalima na kojima su često QRV. Vrlo ružna praksa.

Miša, 9A4TA






Zašto bi svaki radioamater trebao naučiti morseovu abecedu




morseova_abecedaTijekom potrage za pravilima radioamaterskih natjecanja (Contest), na web prezentaciji belgijskog saveza (UBA) sam pronašao on-line tečaj telegrafije i tekst u nastavku, koji je u originalu napisao kolega Johan Smet – ON5EX na nizozemskom jeziku, a moja malenkost prilagodila za potrebe portala “QRZ.com.hr”.

Citiram:

Prvo se moramo osvrnuti na neke uobičajene zablude, odnosno pogrešne stavove u svezi telegrafije.

  • Zabluda: Telegrafiju su kao zastarjelu zamijenile satelitske i digitalne komunikacije.
  • Odgovor: Nemoguće je uspoređivati potrebe profesionalnih i komercijalnih službi sa radiomaterskim ciljevima. Većina službi naglasak stavlja na brzinu i dostupnost u svakom trenutku, iza čega se kriju ogromni tehnički i financijski resursi. Radioamaterima sa skromnim tehničkim sredstvima – brzina i stalnost prijenosa informacija nije od većeg značaja.
  • Zabluda: Telegrafija pripada prošlosti i s vremenom će potpuno nestati.
  • Odgovor: Radioamateri nemaju kristalnu kuglu stoga ne vide u budućnost. Sadašnji trendovi ukazuju na povećani interes za učenjem i korištenjem telegrafije. Brojne HAM udruge bilježe porast članova što znači da se polako budi svijest o vrijednosti morseove abecede u radioamaterskoj praksi.
  • Zabluda: Morseovu abecedu je teško naučiti.
  • Odgovor: Nije točno! Učenje telegrafije zahtjeva samo malo motivacije i discipline. Dovoljno je poslušati KV opsege na kojima se savakodnevno uspostavlja na tisuće CW kontakata.

U nastavku slijedi nekoliko razloga zašto radiomateri trebaju naučiti prijem i odašiljanje telegrafskih signala.

Minimalni početni troškovi

Većina radioamatera održava radijske kontakte u slobodno vrijeme i uz ograničena financijska sredstva. Primopredajnici za telegrafiju su za razliku od komercijalnih modela jednostavni i iznimno jeftini – stoga predstavljaju najbolji izbor za ulazak u čarobni svijet radijskih komunikacija. Niske cijene elektroničkih komponenti, alata i mjernih instrumenta potrebnih za samogradnju otvaraju vrata svima, a ne samo onima sa dubokim džepovima. Nabava gotovih QRP radio uređaja ili izrada (home made) nikada nije bila lakša i jednostavnija, posebice ako pogledamo ponudu kompleta za samostalno sastavljanje u kit obliku.

Prednosti telegrafije

Iskusni radioamateri (OM) znaju da se uz pomoć telegrafije i kratica mogu s lakoćom premostiti jezične barijere, postići znatno veće udaljenosti u kilometrima od onih u radu fonijom, pri čemu su smetnje od drugih postaja (QRM), atmosferskih pražnjenja (QRN) i različitih električnih izvora znatno niže.

Tek su u novije vrijeme digitalni načini rada uspjeli nadmašiti CW i povećati domete, ali to nije zasluga operatora već računalnih programa! Nikada ne treba smetnuti s uma da tijekom rada digitalnim načinom – čovjek ne komunicira sa drugim čovjekom koristeći svoja znanja i vještine! Tijekom digitalne komunikacije cjelokupni posao u potpunosti obavljaju dva računala, a operatori na obje strane sjede i zure u ekran.

Ne zaboravimo spomenuti kako su tijekom magnetnih oluja (polarna svjetlost) zbog odsustva modulacije moguće jedino telegrafske veze. Tada nikakva računala i softver ne može  nadomjestiti sposobnost operatora da karakteristični šum prepozna i upiše raport 59A u dnevnik veza (LOG). Aurora borealis nije čudesna samo na nebu i u oku fotografa – ona je san svakog radioamatera.

Alat za prave majstore

Tijekom otvaranja odnosno dobrih propagacija radiovalova, DX ekspedicija ili natjecanja upravo se telegrafija pokazala kao glavno komunikacijsko sredstvo sa najvećim brojem održanih veza. Lov na DX postaje (daleke radio postaje) najvažnija je radioamaterska aktivnost koju bez telegrafije nije moguće niti zamisliti.

Miran suživot

Za razliku od fonije (SSB ili FM) cjelokupna CW komunikacija se može odvijati sa slušalicama na glavi, odnosno u potpunoj tišini. Radio operator u svom radu na opsegu – ne ometa članove obitelji u svakodnevnim aktivnostima, niti ostale kolege koje rade na radio postajama ukoliko se nalazi u radio klubu ili tijekom natjecanja sa izdvojene (portable)  lokacije.

Nešto za kraj

Poput učenja stranog jezika i telegrafija u svakodnevnoj komunikaciji omogućava radijskom operatoru usavršavanje i bolje rezultate. Brojni su početnici (NOVICE) u kratkom roku postali vrhunski CW operatori sposobni komunicirati velikim brzinama (QRQ).

Citat završen. HI

Ukoliko želite naučiti telegrafiju to možete uz pomoć brojnih računalnih programa ili on-line ako kliknete ovdje ili na sliku ispod.

on5ex_uba_cw_cursus

Miša, 9A4TA
Objavljeno: 03.02.2014.
Izvor: uba.be

© • Izrada: Miljenko Mogulić 9A2MI 2004.     e-mail: 9a2mihamradio.hr