CROATIAN
Amateur Radio
FLORA FAUNA Program
©
"Lets Save the green Planet Earth!"

Croatian Protected Areas
valid for Croatian (9A) and World Flora Fauna Programs
WFF ref.
Name of protected area
Status
IOTA
9AFF-0080
Crna Mlaka
Special ornitological reserve
--
klikni na označeni prozor
Crna Mlaka: posebni ornitološki rezervat

Posebni ornitološki rezervat Crna Mlaka nalazi se u središnjem dijelu močvarno-šumskog područja u dolini rijeke Kupe, jugoistočno od gradića Jastrebarsko, između Zagreba i Karlovca. Zahvaljujući takvom povoljnom položaju, rezervat je lako dostupan cestom i željeznicom Zagreb-Rijeka i cestom Jastrebarsko-Crna Mlaka, dužine 14 kilometara.
Na dijelu neprekidno poplavljenog tla, površine 625 ha u slivovima rijeka: Okićnice, Brebernice i Volavčice, 1905. godine iskrčena je šuma i izgrađeni su ribnjaci. Nakon uređenja i izgradnje ribnjaka, u središnjem dijelu Crne Mlake (kopno), površine približno 15 ha, uređen je vrlo lijepi park, s ukrasnim vrstama drveća i grmlja. Usred parka, prvi vlasnik Kornelius Zwilling podigao je lijep i prostran dvorac nazvan "Ribograd", u stilu bečke Secesije, rad arhitekata i graditelja Honisberga i Deutscha.

Prtistup rezervatu omogućen je neasfaltiranom šumskom cestom iz Jastrebarskog i uskotračnom željeznicom iz Zdenčine. Oba puta vode do dvorca u središtu parka. Jastrebarsko se nalazi na autocessti Zagreb-Karlovac-Rijeka, a Zdenčina na željezničkoj pruzi Zagreb-Rijeka. Dionica puta od ulaza u rezervat iz Jastrebarskog, do dvorca, izgrađena je na nasipu između ribnjaka i kraćim dijelom na tlu parka. Prometnice za pristup ribnjacima izvedene su na nasipima između i oko ribnjaka. Sve prometnice u rezervatu imaju završni sloj od šljunka i pijeska, bez asfalta. Prilaz dvorcu, svim dijelovima parka, gospodarskim i drugim građevinama i uređajima, omogućen je mrežom putova i uređenih pješačkih staza. Sjeverozapadnom granicom, do središta parka izvedena je uskotračna željeznička pruga dužine oko 1500 m, u uporabi. Usred parka, pokraj dvorca, uređeno je parkiralište za autobuse, osobne i teretne automobile.

Područje Crne Mlake pripada u akumulacijsko-tektonski tip tla (terasaste nizine, poloji i riječno-močvarne nizine), nastao tektonskim pokretima i naplavljivanjem taloga iz riječnih tokova, koji mjestimice dosiže debljinu i do 10 m. Tlo je pretežito zamočvareno, pod šumama i močvarnim travnjacima. Gotovo svi riječni tokovi s okolnog gorja natapaju i često plave središnji dio zavale - Crnu Mlaku.

Flora
Biljnogeografski, Pokupski bazen i Crna Mlaka pripadaju Ilirskoj provinciji Eurosibirsko-Sjevernoameričke regije, sa klimazonalnom zajednicom hrasta lužnjaka i običnog graba (querco cropinetum Illyricum Horvat 38). Zbog obilja oborinskih voda, nastala su hidromorfna tla slabe propusnosti, teškog mehaničkog sastava, velikog kapaciteta zadržavanja vode i malog za zadržavanje zraka. Spomenute geološke, hidrološke i klimatološke posebnosti prostora uvjetovale su razvoj biljnih zajednica, prilagođenih navedenim uvjetima.
Floru Crne Mlake sačinjavaju slijedeće biljne zajednice:

a) biljna zajednica močvara sa biljnim vrstama: lopoča i lokvanja (Myriophillo - Nupharetum W. Koch 26), trske i rogoza (Scirpo-Phragmitetum W. Koch 26), ježinca (Glycerio-sparganietum W. Koch 26), busenastog šaša (Cairicetum elalae W. Koch 26)

b) biljna zajednica šuma sa biljnim vrstama: hrasta lužnjaka i velike žutilovke (Genisto elatae - Quercetum roboris Horvat 38), crne johe s trušljikom (Frangulo-Alnetum glutinosae Raus 1969), hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli- Quercetum roboris Raus 1969). Velik je i broj vrsta cvijeća koje inače obitavaju u brdovitim predjelima, kao što su: čemerika (Veratrum album), jedić (Aconitum vulparia), crveni ljiljan (Lilium martagon), cobični jaglac(Primula vulgaris), idr.

c) biljna zajednica livada sa biljnim vrstama: na močvarnim dijelovima, livade brusike (Deschampsietum, caespitasae H-ić 30), na sušnim zajednica krestaca (Bromo-Cynosuretum cristati H-ić 30)

Fauna
Fauna beskralježnjaka još nije ispitana i o njoj nema pisanih podataka.

a) ribe
U ribnjacima Crne Mlake uzgajaju se slijedeće vrste riba: šaran (Cyprinus caprio), linjak (Tinea tinca), bijeli amur (Ctenopharingodon idella), tolstolobik (Hyophthalamichthys molitrix), smuđ (Schisostezon lucioperca) i som (Silulus glanis).
Uzgoj ribe obavlja se u 15 ribnjaka ukupne površine približno 700 ha.
Nakon zabrane lova i proglašenja zakonske zaštite (1980. godine) na području Crne Mlake zadržava se i boravi znatno veći broj ptica nego prije zabrane lova; mnoge od njih (gnjurci, čaplje, kormorani , galebovi, čigre, patke i dr.) hrane se ribama i ribljom mlađi.

b) vodozemci
Crna Mlaka obiluje vodozemcima, osobito raznim vrstama žaba koje su važan dio hranidbenog lanca mnogih životinja rezervata.

c) gmazovi
Najobilnije zastupljene vrste su bjelouška (Natrix natrix), barska kornjača (Ernys orbicularis), sljepić (Anguis fragilis) i živorodna gušterica (lacerta vivipara).

d) ptice
Ptičji svijet Crne Mlake vrlo je raznolik. Do sada je na širem području zabilježeno 235 vrsta. Gnjezdarice ribnjaka jesu: mali gnjurac (Podiceps cristatus), gnjurac plinorac (Tahchybaptus ruficollis), čapljica voljak (Ixobrychus minutus), divlja patka (Anas platyrhynchos), njorka (Aythya nyorca), liska (Fulica atra), mlakuša (Gallinula chloropus), razni trstenjaci (Acrochepalus spp), itd.
Ljeti se na ribnjacima hrane i neke vrste koje se gnijezde u okolnim područjima, kao npr.: siva čaplja (Ardea cinerea), gak (Nycticorax nycticorax), štekavac (Haliaetus allibicila), riječni galeb (Ralus ridibundus), idr.
Drugo značajno stanište su šume - uglavnom poplavne šume hrasta lužnjaka i crne johe. U njima se gnijezde mnoge vrste: razne dijetlovke - djetlići (Dendrocopus spp.), žune (Picus spp.), crna žuna (Dryocopus martius); golubovi; sove; grabljivice; monoge pjevice: sjenice (Parus spp.), zebovke, grmuše (Sylvia spp.), drozdovi (Turdus spp.), vuga (Oriolus oriolus), itd.
U šumi je i kolonija sive čaplje. Najznačajnije je ipak gniježdenje nekih već prorijeđenih vrsta kao crne rode (Cicinija nigra), orla - štekavca (Halietus albicila) i kliktaša (Aquila pomarina). Osim tih dviju grabljivica na širem području Crne Mlake gnijezde se još neke: škanjac (Buteo buteo), kobac (Accipiter nisus), jastreb (Accipiter gentilis), eja močvarica (Circus aeroginiosus) i crna lunja (Milus migrans).
Zaštita ornitofaune u Crnoj Mlaki najvažniji je zadatak tijekom cijele godine, jer boravak u rezervatu velikog broja i monogobojnih vrsta ptica omogućuje posjetiteljima i znanstvenicima promatranje i izučavanje njihova ponašanja tijekom cijele godine, a osobito od travnja do kolovoza, za vrijeme gniježdenja, i od rujna nadalje, tijekom jesenske selidbe.
Ptice ne načuštaju rezervat ni zimi. Najmanje ih je kad su površine ribnjaka zaleđene. Značaj posebnog ornitološkog rezervata Crna Mlaka daleko prelazi granice naše države, jer u njemu jata ptica selica iz srednje i sjeverne Europe na putu prema jugu, svake jeseni i zime nalaze hranu, zaštitu i odmorište.

c) sisavci
Ribnjaci Crne Mlake su jedno od najbogatijih staništa vidre u Europi, koja je ujedno najrjeđi i najugroženiji sisavac našeg podneblja

Izvor: www.crna-mlaka.htnet.hr/index_hrv.html