CROATIAN
Amateur Radio
FLORA FAUNA Program
©
"Lets Save the green Planet Earth!"

Croatian Protected Areas
valid for Croatian (9A) and World Flora Fauna Programs
WFF ref.
Name of protected area
Status
IOTA
9AFF-0076
Dubravica
Special botanical reserve
--
Područje creta kod Dubravice s okolnom šumom stavljeno je pod posebnu zaštitu 1966. godine. Ukupna zaštićena površina iznosi 6,00 ha. Rezervat se nalazi u šumi Dubrava ispod Lugarskog brega na lijevom obronku potoka Dubrava. Cretne površine su okružene šikarom johe. Cret je gotovo jednoliko pokriven niskom vegetacijom s mjestimice izraslim grmovima johe, krkavine, breze i vrbe. Vegetaciju creta izgrađuje biljna zajednica šiljkice, a jedno je od posljednjih nalazišta okrugolisne rosike (Drosera rotondifolia) u Hrvatskoj.
Posebni rezervat u Dubravici pripada botaničkim rezervatima. Cretovi u Hrvatskoj su vrlo rijetki i malih površina, a uvjetovani su osobitim stanišnim prilikama (niske temperature i velika količina vlage). Iako su cretovi u Hrvatskoj malih površina za razliku od nekada ogromnih cretova sjeverne i srednje Europe, ipak su botanički značajni kao posljednji cretni ogranci u ovom dijelu Europe. Radi svoje rijetkosti, izdvojenosti i veličine, cretovi spadaju među kritično ugroženim staništima Hrvatske. Cret je posebna vrsta vlažnih staništva bez stabala i dobro opskrbljena vodom u kojoj biljke ugibanjem stvaraju treset. Biljna vrsta koja stvara treset je tzv. Sphagnum ili mah tresetar.

Uzrok stvaranja treseta je smanjena količina kisika i kiselost tla, pa se kao rezultat pojavljuje nerazgrađeni biljni materijal tj. treset. Razlikujemo tri vrste cretova: visoki, prijelazni i niski. Visoki cretovi se opskrbljuju vodom isključivo iz oborina, prijelazni cretovi se opskrbljuju vodom iz oborinskih voda kao i podzemnih voda dok se niski cretovi opskrbljuju iz podzemnih voda.

Godine 1924. Pevalek donosi Studiju o građi i raširenosti cretova u Hrvatskoj. U radu su iscrpno prikazane alge pri čemu je za cret u Dubravici zabilježio 52 oblika među kojima posebno ističemo jedan novi oblik latinskog naziva Cosmarium pseudopyramidatum f. Dubravicense. 1939. godine u Dubravici su postojala 3 creta i to prvi površine 650 m2, drugi površine 286 m2 i treći površine 1630 m2. Cretna ploha je nagnuta pod kutem od četiri do pet stupnjeva prema sjeveroistoku, izgrađena je od biljne zajednice maha tresetara i ciperaceje. Iako na površini prevladava niska vegetacija, naziru se i grmovi johe, krkavine, breze i vrbe, a oko njih buseni jedne vrste maha tresetara imenom sphagnum cymbifolium. Do danas je ostao sačuvan samo treći cret, no površina mu se drastično smanjila, te ona sada iznosi 605 m2.

Cret u Dubravici primjer je acidofilnog creta tj. spada u skupinu prijelaznih cretova što znači da vodu dobiva putem oborina kao i putem poduzemnih voda koje su siromašne bazama pa stoga u njemu postoji slaba geološka veza sa podlogom. Zbog navedenih specifičnosti tla, cretovi su dom različitim vrstama biljaka od kojih su posebno značajne četiri ugrožene vrste gljiva: Galerina paludosa – močvarna patuljica, Galerina tibiicystis – cretna patuljica, Hygrocybe coccineocrenata – cretna vlažnica i Myriosclerotinia dennisii – suhoperkina močvarnica. No, ipak jedna od najkarakterističnijih biljaka koje nalazimo na području creta Dubravica svakako je Okruglolisna rosika (Drosera rotundifolia); ili popularnijeg naziva tzv. „biljka mesožderka“. Ime rosika potječe od sitnih prozirnih kapljica što ih biljka izlučuje na listovima, a podsjećaju na rosu. Biljka je visoka nekoliko centimetara i ima jednostavne listove poput prizemnih rozeta. Peteljka lista je izdužena dok je plojka okrugla i obrasla žlijezdastim pipcima. Rosika ima pravilne bijele cvjetove, dvospolne građe, sastavljena od čaške s 5 lapova, vjenčića s 5 latica, 5 prašnika i tučka s 3 -5 vratova. Njezin plod je tobolac sa više sjemenki pomoću kojih se razmnožava. S obzirom da iz tla biljka ne može dobiti sve potrebne hranjive tvari, ostatak nadoknađuje hvatanjem sitnih kukaca. Tentakuli izlučuju ljepljivu i mirisnu tekućinu koja mami kukce. Kada plijen sleti na list, list se uvija kako bi ga uhvatio sa što većim brojem tentakula. Plijen je zatim usmjeren prema središtu lista gdje su smještene probavne žlijezde koje izlučuju enzime za razgradnju hitinskog oklopa kukca. Biljka zatim usiše sva meka tkiva, a na listu ostane sasušen hitinski oklop.

Za opstanak ovog izuzetno vrijednog staništa nužna je daljnja aktivna zaštita, prvenstveno redovita košnja. Također, važno je i spriječiti svako hodanje po cretu koje nije povezano s njegovim održavanjem ili znanstvenim istraživanjem (posjetitelji ga trebaju promatrati samo s ruba). Iako je uz cret već izgrađena promatračnica od drveta, zbog specifičnosti tla, načina izvedbe konstrukcije, te vremenskih utjecaja ista u velikoj mjeri ne zadovoljava sigurnosne uvjete za promatranje creta, stoga se jedna od predloženih mjera odnosi upravo na izgradnju novoga platoa. Isto tako, potrebno je urediti pristupne staze, u sklopu kojih se na više lokacija mogu naći divlja odlagališta otpada, te je iste potrebno očistiti i urediti. Od ostalih mjera koje će doprinijeti zaštiti i očuvanju creta Dubravica, te održivog korištenja istih predlaže se postavljanje informativnih panoa na području općine s pripadajućim kartama creta kao i formiranje info punkta na području općine; organiziranje i provedba edukativno-turističkih posjeta rezervatu, a posebice djece kroz provedbu „škole u prirodi“, a u koju svrhu je potrebno zaposliti i educirati stručne djelatnike; vodiče za provedbu kontroliranih posjeta botaničkom rezervatu. (Izvor: "LOKALNI AKCIJSKI PLAN ZAŠTITE I OČUVANJA OKOLIŠA NA PODRUČJU OPĆINE DUBRAVICA")

Općina Dubravica je smještena na sjeverozapadnom dijelu Zagrebačke županije. Sa sjevera granici sa Krapinsko - zagorskom županijom i Općinom Kraljevec na Sutli, sa istoka Općinom Luka i gradom Zaprešićem, sa jugoistoka Općinom Pušća, na jugu sa Općinom Marija Gorica, a zapadno je oplakuje rijeka Sutla na kojoj je i državna granica sa Republikom Slovenijom. Općina pokriva veliki dio plodne Sutlanske dolina na zapadu, a njeni istočni dijelovi su životopisni zagorsko – prigorski pitomi brežuljci.

Grb Općine Dubravica ima oblik poluokruglog štita, gdje se na srebrnom polju nalazi zelena (endemska) biljka mesožderka (Drosera rotundifolia). U dnu lijevo i desno po jedna bodljikava hvataljka, a gore u vrhu stabiljke dva bijela cvijeta i dva pupoljka.


www.9aff.com