CROATIAN
Amateur Radio
FLORA FAUNA Program
©
"Lets Save the green Planet Earth!"

Croatian Protected Areas
valid for Croatian (9A) and World Flora Fauna Programs
WFF ref.
Name of protected area
Status
IOTA
9AFF-0063
Đon Močvar
(s okolicom u Blatuši)
Special botanical reserve
--

Položaj creta u Sisačko-moslavačkoj županiji

Đon Močvar (s okolicom u Blatuši) - posebni biološki rezervat
:: Površina 20ha
:: Pod zaštitom od 1964.g.(reg. br. 156);
:: 45°19'5.06"N 15°54'28.93"E

Cret Đon močvar proglašen je posebnim botaničkim rezervatom 1964. godine na površini od 20 ha. Nalazi se u brdsko-planinskom području na jugozapadu Sisačko-moslavačke županije na području sela Blatuša (općina Gvozd). Cret je smješten u prostranoj, zaklonjenoj dolini na nadmorskoj visini 135 m, te predstavlja osebujno močvarno stanište na južnoj granici rasprostranjenosti cretnih staništa i najveći je acidofilni cret Republike Hrvatske s dubinom tresetnog sloja od 4,8 m. Na cretu je zastupljena u Hrvatskoj vrlo rijetka i reliktna zajednica bijele šiljkice (Rhynchosporetum albae) i kao jedno od samo dva nalazišta cretne breze u Hrvatskoj (Betula pubescens). Vrijedne vrste biljaka koje dolaze na ovom području su ugrožene i navedene su u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske: cretna crvotočina (Lycopodiella inundata), rosika (Drosera rotundifolia), gorski trolist (Menyanthes trifoliata), uskolisna suhoperka (Eriophorum angustifolium), te mah tresetar vrste iz roda Sphagnum od kojih su posebno zanimljivi rijetki crveni mahovi tresetari. Na krajnjem jugoistočnom dijelu creta na više stotina kvadratnih metara razvijena je zajednica končastog šaša (Caricetum lasiocarpae). Uz Plitvička jezera ovo je jedino nalazište ove zajednice u Hrvatskoj i vjerojatno površinski najveće. Cretno stanište u botaničkom rezervatu Đon močvar nastanjuju više vrsta vretenaca, a među njima su neki zaštićeni prema zakonskim aktima Republike Hrvatske i međunarodnim propisima: modra konjska smrt (Calopteryx virgo), gorski potočar (Cordulegaster heros), sredozemna zelenika (So-mato-chlo-ra meridionalis), vilin dvopjeg (Libelula quadrimaculata). Zbog mnogih posebnosti, vretenca predstavljaju važnu skupinu faune čiji osebujni životni put povezuje vodene i kopnene ekosustave te predstavljaju važne indikatore ekološkog stanja staništa. Brežuljke oko Đon močvara obrasta šuma hrasta kitnjaka i običnog graba (Epimedio- Carpinetum betuli) s primiješanim pitomim kestenom. Osim šumske vegetacije oko Đon močvara djelovanjem čovjeka nastala je i sekundarna vegetacija livada, pašnjaka i obradivih površina. Na zapuštenim šumskim krčevinama razvili su se brezici s bujadi (Be-tulo- Pteridietum). Bujad čini i čiste sastojine- bujadnice, a ova vrsta pojedinačno prodire i na cret.
(Izvor: Dalibor Sumpor, "Zaštićene prirodne vrijednosti Sisačko-moslavačke županije")

Cretovi spadaju među najugroženije stanišne tipove u Hrvatskoj, ali i u Europi, te su kao takvi navedeni kao prioritetni stanišni tipovi europske Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (92/43/EEC). Ova Direktiva propisuje očuvanje tih stanišnih tipova u tzv. povoljnom stanju. Kao područje od nacionalne, ali i međunarodne važnosti ovaj Cret ušao je u hrvatski prijedlog područja za Europsku ekološku mrežu Natura 2000.

Botanički rezervat “Đon Močvar”, najraznolikiji i najstariju cret u Hrvatskoj, izuzetno je osjetljivo zaštićeno ekološko područje koje za svoj opstanak i očuvanje, a s obzirom na karakteristike u vidu povezanosti s izuzetno dubokim podzemnim vodotokovima, reliktima ledenog doba, negativnih utjecaja depopulacije i šume, zahtijeva izuzetne ekološke uvjete. Republika Hrvatska se kao potpisnik Ramsarske konvencije iz 1971., uz ostale važeće zakonske odredbe (Zakona o zaštiti prirode, Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske, Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2010. godine i dr.) obvezala provoditi aktivnosti očuvanja močvarnih područja. Sukladno tome, svaka nasilna aktivnost i neprimjerena zagađenja na povezanim područjima u okolici botaničkog rezervata koja ugrožavaju ta staništa su protivna konvenciji.

***

Peticija protiv deponija otpada u Blatuši

Ovom peticijom tražimo Vaš glas za spriječavanje ekološke katastrofe koja bi nastala smještanjem deponija otpada u mjestu Blatuša, općina Gvozd, u Sisačko-moslovačkoj županiji. Blatuša ima neprocjenjivu vrijednost prirodnih resursa koje bi deponij otpada zauvijek uništio..

DEPONIJ OTPADA UGROZIO BI:
Botanički rezervat Đon Močvar- izuzetno osjetljivo zaštićeno ekološko područje , bogato raritetnim primjercima vegetacije, koje predstavlja južnu europsku granicu takvih staništa,
Park šumu Petrova gora - sve poznatiju turističku destinaciju, poznatu ne samo po svojim povijesnim spomenicima (Pavlinski samostan, grob Petra Svačića, partizanske bolnice) već i kao oazu za planinare, bicikliste i ljubitelje netaknute prirode,
Lječilište Topusko- lječilište velike tradicije koje svojom širokom ponudom u području zdravstvenog turizma nudi i dimenziju boravka u prirodi, rekreacije, planinarenja. Mogućim smještanjem deponija otpada u njegovu blizinu, te blizinu botaničkog rezervata Đon Močvar posebno je ugroženo poznato ljekovito blato lječilišta...
Tekst peticije u doc formatu možete skinuti ovdje Peticija.doc, kao i Tablicu.doc na koju se možete potpisati, a koju je potom potrebno poštom vratiti na adresu

Suncokret - Centar za razvoj zajednice
Trg Franje Tuđmana 4
44410 Gvozd.

(Izvor: www.suncokret-gvozd.hr)

Zanimljivo:
Araneus alsine (Walckenaer, 1802) (syn.: Epeira alsine Walckenaer, 1805, E. lutea C.L. Koch 1837) do danas je zabilježena svega pet puta u Hrvatskoj. Vrsta A. alsine je u dva navrata zabilježena na području botaničkog rezervata Đon močvar. Ulovljena jedinka bila je ženka duga 13 mm. Vrsta živi u suhom, savijenom listu breze koji je s jedne strane ispunjen svilom, a na drugom kraju široko otvoren. List je prihvaćen za travu beskoljenku (Molinia coerulea/arundinacea) i smješten jedan metar iznad tla. Ispod lista nalazi se mreža.
(Izvor: ARANEUS ALSINE (WALCKENAER, 1802), (ARANEIDAE, ARANEAE, ARACHNIDA) – A RARE AND LIKELY THREATENED SPIDER OF THE CROATIAN FAUNA, Znanstveni rad, ANDREJA BRIGI], ANTUN ALEGRO & VEDRAN ŠEGOTA)

www.9aff.com