CROATIAN
Amateur Radio
FLORA FAUNA Program
©
"Lets Save the green Planet Earth!"

Croatian Protected Areas
valid for Croatian (9A) and World Flora Fauna Programs
WFF ref.
Name of protected area
Status
IOTA
9AFF-0059
Glavotok
(Krk island)
Special forest reserve
EU-136


Naziv: Šuma crnike na Glavotoku na otoku Krku
Kategorija zaštite: Posebni rezervat šumske vegetacije
Godina proglašenja: 1969.
Dokument o proglašenju zaštite: Odluka o proglašenju šumice crnike na Glavotoku specijalnim rezervatom
šumske vegetacije, „Službene novine Općine Rijeka“ broj 9/1969
Površina: 1,84 ha
Položaj: na području Grada Krka (otok Krk)
Nadmorska visina: oko 0 – 18 m

Na otoku Krku zaštićene su dvije izrazite vrijednosti vazdazelene šumske vegetacije (Košljun i Glavotok), a obje su povezane s franjevačkim samostanima i njihovim vrijednim stanarima. Jedna od njih, šuma crnike na Galvotoku, uvrštena je na popis zaštićenih prirodnih vrijednosti kao rezervat šumske vegetacije! Ponešto neobično, jer je ta šuma umjetno zasađena i zapravo bi joj prema današnjem stanju propisa zaštite prirode u Hrvatskoj više odgovarao status park-šume.

Flora: hrast crnika (Quercus ilex), crni jasen (Fraxinus ornus), tetivika (Smilax aspera), bodljikava veprina (Ruscus aculeatus), talijanski kozlac (Arum italicum), blijedoljubičasta lisičica (Cantharellus pallidoamethysteus)
Vegetacija: šuma hrasta crnike i crnog jasena (Orno-Quercetum ilicis)
Posebne zanimljivosti: franjevački samostan Sv. Marije, staro stablo pinije (Pinus pinea) nedaleko samostana.


Na samom rtu Glavotok (Google map!
), neposredno uz more, smještena je nedaleko poznatoga franjevačkog samostana Sv. Marije, gdje su trećoredci glagoljaši, vazdazelena šuma hrasta crnike (Quercus ilex). Ona po svom sastavu potpuno odudara od listopadne šume koja se na nju prirodno nadovezuje s istočne strane rta. Šuma crnike zauzima 1,84 ha i od okolnog terena omeđena je suhozidom. Utvrđeno je da je ova šuma uzgojena sadnjom, dakle nije samonikla, kako bi neupućeni posjetitelj možda mogao pomisliti. Prosječna starost danas joj iznosi oko 130 godina, a visina stabala hrasta crnike je oko 12 metara. Detaljnim fitocenološkim istraživanjima utvrđeno je da sastojina pripada zajednici crnog jasena i hrasta crnike (Orno-Quer-cetum ilicis) i to njezinoj varijanti krajnjega sjevernog areala kojoj nedostaju brojni elementi tipične zajednice. Šuma promatrana s prilazne ceste Glavotoku ili s mora, izgleda kao kakav osamljeni vazdazeleni otok. U sloju drveća se osim crnike nalazi i pokoje stablo crnog jasena (Fraxinus ornus), kojeg ima mnogo više u sloju grmlja. U ovom sloju je i nešto grmova lovora (Laurus nobilis), a posebno je bujan podrast bodljikave veprine (Ruscus aculeatus) koji vrlo gusto zastire površinu šume ispod stabala. Nađe se i poneka skupina povijuše crvene tetivike (Smilax aspera), a u prizemnom sloju strani broć (Rubia peregrina), talijanski kozlac (Arum italicum) i drugi. Posebno je zanimljiv svijet gljiva jer se ovdje nalaze i neke rijetke sredozemne vrste. Prema obali mora zasađeno je nekoliko stabala crnog bora (Pinus nigra). Oni dopunjuju raznolikost šumskog svijeta, ali slabo napreduju jer im vjerojatno ne odgovara stanište neposredno uz more. S južne i jugoistočne strane ove sastojine smješteni su slikoviti vrtovi i maslinici koji pripadaju franjevačkom samostanu, a s istočne strane teren je obrastao listopadnom šumom bijelog graba i hrasta medunca uobičajenom za ovaj dio otoka Krka.

Obilazak
Glavotok se nalazi na najzapadnijem dijelu otoka Krka - kod istoimenog rta, u kraju kojeg zovu - Šotovento (talijanski - pod vjetrom), nasuprot otoka Cresa. Do zaštićene šumske sastojine može se stići putem uz obalu mora od autokampa na Glavotoku ili od samostana franjevaca koji će svakog dobronamjernog posjetitleja ljubazno primiti, a mogu mu pružiti i prenoćište. Kad smo već na njihovu imanju, od prirodnih zanimljivosti vrijedno je razgledati staro slikovito stablo pinije (Pinus pinea) koje se nalazi uz obalu mora. Listopadna šuma na suprotnoj strani zaštićenog rezervata također je vrijedna posjeta jer se u njoj možemo diviti nekolicini vrlo starih hrastova medunaca (Quercus pubescens) s neobično oblikovanim krošnjama, što je rezultat posebnog načina gospodarenja.
(Izvor: JU Priroda)


Dobro je znati
U 14. st. Glavotok je bio posjed krčke feudalne obitelji Frankopan, koji su tu imali svoj ljetnikovac s kapelom iz 14. st. 1473. godine knez Ivan Frankopan darovao je zemljište franjevcima trećoredcima glagoljašima. Posjed su nakon njih kratko koristili i pavlini (oko 1479. godine), zatim opet franjevci. U blizini Glavotoka u uvali Čavlena nalazi se starohrvatska crkvica Sv. Krševana, podignuta oko 1100. godine. To je mala kamena građevina, trolisnog tlocrta (trikonhos) s nadsvođenim apsidama. Do crkve se može stići stazom od sela Milohnići ili stazom od oko 4 km uz more od samostana Glavotok. Naselje se razvilo oko istoimenog samostana u drugoj polovici 20. stoljeća. U Glavotoku uz samostan, postoji i kamp Glavotok i privatni apartmani.


www.9aff.com