CROATIAN
Amateur Radio
FLORA FAUNA Program
©
"Lets Save the green Planet Earth!"

Croatian Protected Areas
valid for Croatian (9A) and World Flora Fauna Programs
WFF ref.
Name of protected area
Status
IOTA
9AFF-0055
Glavina - Mala Luka
(aka Kuntrep)
Special ornithological reserve
EU-136
(krk Island)


Cape of Glavina (northern point of protected area)

VAŽNO UPOZORENJE: Za sigurno kretanje kamenitim i suncu izloženim terenima ove "Planine Mjeseca" potrebna je dobra terenska obuća, prikladna odjeća, zaštita od sunca i dovoljne količine vode za piće. Treba uvijek imati na umu da se prolazi kroz stanište poskoka (Vipera ammodytes), najopasnije europske otrovnice, kao i otrovnog pauka crne udovice (Latrodectus tredecimguttatus).

IMPORTANT WARNING: To move safely on the rocky, sun-exposed parts of this "Moon mountain" you will need quality hiking boots, suitable clothes, appropriate sun protection and enough water to drink. You should always bear in mind that these are the habitats of homy viper (Vipera ammodytes), the most venomous European snake, and the poisonous spider black widow (Latrodectus tredecimguttatus).

Kao prekretnicu u zaštiti ptica ornitolozi ističu Odluku Skupštine općine Krk od 30. prosinca 1969. godine kojom je područje od rta Glavina do Male luke s obalnim pojasom u širini jedan kilometar proglašeno specijalnim ornitološkim rezervatom. Time je na otoku Krku uspostavljen, po prvi puta na svijetu, prirodni rezervat radi zaštite bjeloglavih supova (Gyps fulvus)! Od toga vremena do danas dogodile su se znatne promjene na krčkoj populaciji bjeloglavih supova. Paradoksalno je da promjene nisu išle na bolje, već na gore! Populacija krčkih supova se smanjila. Prirodoslovci koji se bave proučavanjem i zaštitom posljednje hrvatske populacije supova upozoravaju da su nedopuštena trovanja radi uklanjanja medvjeda i podivljalih pasa koji nanose štete ovčarima, uzrokovala smanjenje populacije krčkih supova gotovo do granice izumiranja. Tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća broj supova smanjio se s pedeset, na samo deset ptica. Takvo smanjenje predstavlja posebnu opasnost, jer supovi su prilikom pretraživanja terena u potrazi za strvinama upućeni jedni na druge i pretraživanje uvijek obavljaju u zajedničkom letu. U slučaju pada brojnosti udružuju se sa supovima iz susjedne populacije, ovdje s onima s otoka Prvića, ali onog dana kad i tamošnja populacija padne na manje od deset ptica, može se pretpostaviti da će to biti kraj za krčke supove.

Nisu, međutim, bjeloglavi supovi jedina ornitološka vrijednost ovog rezervata. Tu gnijezde i druge u Europi ugrožene vrste ptica kao orao zmijar (Circaetus gallicus), sivi sokol (Falco peregrinus), vjetruša (Falco tinunculus), morski vranac (Phalacrocorax aristotelis desmarestii), sova ušara (Bubo bubo), modrokos (Monticola solitarius), kamenjar (Monticola saxatilis) i nekolicina rijetkih ptica obalnih litica. Još je jedna ornitološka zanimljivost i osobita vrijednost ovoga područja, zbog koje je zatraženo proširenje zaštićenog područja – na visoravni koja se proteže od ruba litica prema Bašćanskoj kotlini, a obuhvaća i vrh Diviška, gnijezdi ugrožena ptica ćukavica (Burhinus oedicnemus). Područje rezervata za lov koristi i suri orao (Aquila chrysaetos) koji gnijezdi u blizini.

Niz slikovitih litica i kamenitih kanjona pruža se na sjeverozapadnoj strani otoka Krka od rta Glavina do uvale Mala luka u dužini od desetak kilometara. Najveće su stijene Butinja i Kuntrepa između kojih je veličanstveni kanjon Jasenova, dug oko jedan kilometar, a širok tek kojih dvadesetak metara. Svuda uokolo u visinu i do 300, pa i 400 metara pružaju se veličanstvene litice, a ispod njih točila. Iako naizgled pusti i beživotni, litice i točila oživljuje endemična flora i vegetacija stjenjača i točilarki. Posebno je lijepo vidjeti neke endemične biljne vrste u njihovu staništu i u punom cvatu – npr. modro cvatuće busene istarskog zvončića (Campanula istriaca), ljubičaste cvjetne glavice stijenama priljubljene dalmatinske zečine (Centaurea dalmatica), bodljasto nakostriješene cvatuće jastuke mekinjaka (Drypis jaquiniana), bodljama oboružane cvjetne glavice riječkog kravljaka (Carlina fiumensis) i druge, kojima ovce ne mogu blizu.

Kao kontrast divljem i strmom terenu litica pruža se na njegovu gornjem rubu jedan smireniji, zaravnjeni, ali isto tako ogoljeli krajobraz pašnjaka, značajan za čitavu brdsku visoravan južnoga Krka. Neke dijelove te visoravni, zbog ogoljelosti terena, turisti su čak prozvali „mjesečeva površina“! Krajobraz je ispresijecan dugačkim kamenim suhozidima, pastirskim međama, koji se protežu u nedogled. U jednom od čvorišta tih suhozida smjestila se neobično slikovita lokva Diviška. Znamenita je u prirodoslovnom pogledu zbog rijetke faune i ima veliku ulogu u očuvanju života i bioraznolikosti u ovom bezvodnom krškom području.

Flora: dalmatinska zečina (Centaurea dalmatica), istarski zvončić (Campanula istriaca), riječki kravljak (Carlina fiumensis), Jacquinov mekinjak (Drypis jacquiniana).

Fauna: bjeloglavi sup (Gyps fulvus), orao zmijar (Circaetus gallicus), sivi sokol (Falco peregrinus), vjetruša (Falco tinunculus), morski vranac (Phalacrocorax aristotelis desmarestii), sova ušara (Bubo bubo), modrokos (Monticola solitarius), kamenjar (Monticola saxatilis), ćukavica (Burhinus oedicnemus).

Do rezervata je moguće stići jedino pješice ili barkom s morske strane. Najbliža naselja su Baška na jugu, te Vrbnik na sjeveru, a Vinodolski kanal dijeli istočnu obalu otoka Krka, gdje je smješten rezervat, od suprotne kopnene obale s gradom Novim Vinodolskim. Posjeta barkom poseban je doživljaj jer se s morske razine dramatično proživljava neposredna veličanstvenost strmih ogoljenih padina i okomitih litica koje se obrušavaju do morske površine. Litice se nastavljaju i u dubine mora, a ima i podmorskih špilja... Potrebno je, međutim, upozoriti na povremenu zlu ćud vremenskih uvjeta - to je područje najjače jadranske bure, vjetra izrazito nepovoljnog za mala plovila. Nautičari trebaju imati na umu da se približavanjem plovila gnijezdećim supovima i glisiranjem mogu ugroziti njihovi mladi koji se prestraše i padaju u more, ili ih zbog straha stari ne mogu hraniti. (Zbog toga bi rezervat trebalo proširiti i na morski pojas širine 500 metara i zabraniti glisiranje!). S kopnene strane najbliži je prilaz od predjela Žanac između Treskavca i Bašćanske Drage, odakle se slabim bijelim putem može stići automobilom nadomak rezervata i lokve Diviške. Do Diviške se može i pješačkom šetnicom preko „mjesečeve površine“ iz Baške.

Površina: 1000 ha
Kategorija zaštite: posebni rezervat – ornitološki
Godina proglašenja: 1969.
Položaj: na području Općine Baška (otok Krk)
Nadmorska visina: 0 – 475 m

(Izvor: JU Priroda)


www.9aff.com