CROATIAN
Amateur Radio
FLORA FAUNA Program
©
"Lets Save the green Planet Earth!"

Croatian Protected Areas
valid for Croatian (9A) and World Flora Fauna Programs
WFF ref.
Name of protected area
Status
IOTA
9AFF-0054
Podpanj
Special ornithological reserve
--


Na prostoru površine 65,5 ha zapadno od ribnjaka Donji Miholjac smjestilo se močvarno područje Podpanj. Njegova raznolika staništa, zaklonjena i neuznemiravana, pogodna su za gniježđenje, prehranu i odmaranje najraznovrsnijih ptica.

Prema raspoloživim podacima, u Podpanju je zabilježeno 106 vrsta gnjezdarica. Među gnjezdaricama su tri od dvadeset četiri europske vrste ugrožene na svjetskoj razini i 27 od 195 vrsta s nepovoljnim statusom zaštite u Europi - od toga jedna od 33 pred izumiranjem u Europi, 8 od 83 ugroženih u Europi, 17 od 39 vrsta čija je brojnost u Europi u stalnom opadanju te jedna od 19 u Europi rijetkih gnjezdarica. S obzirom na relativno malu površinu Podpanja, uočljiva je njegova vrijednost kao gnjezdišta i na europskoj razini. Vrijednost Podpanja na razini Hrvatske posebno je izražena. Ovdje se gnijezdi veći broj vrsta koje su inače rijetke gnjezdarice Hrvatske. U selidbi ovdje borave deseci tisuća ptica.
Imajući u vidu vrijednost ovog područja, Županijska skupština je 1997. godine donijela Odluku o zaštiti područja Podpanj kao posebnog ornitološkog rezervata, a Županijsko poglavarstvo 2002. godine Pravilnik o mjerama zaštite Posebnog ornitološkog rezervata Podpanj.

Rezervat obuhvaća katastarske čestice: 2571, 2572, 2573, 2574, 2575, 2576, 2577, 2578, 2579, 2580, 2581, 2582, 2583, 2584, 2585 i 4221 u k.o. Donji Miholjac. Granice su prikazane su u posebnom grafičkom prikazu (lijevo: klikni za povećati) koji je sastavni dio Odluke o zaštiti područja "Podpanj" kao posebnog ornitološkog rezervata
(vidi dolje).

(Glas Slavonije, 7.3.2009.): "Gradska vlast, predstavnici Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda, Poduzetničkog centra, Zavoda za lovstvo, ribarstvo i pčelarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, samo su neki od sudionika jučerašnjeg sastanka Povjerenstva za utvrđivanje stanja Ornitološkog rezervata Podpanj u Donjem Miholjcu, na kojem se raspravljalo o njegovom zapuštenom stanju kao i daljnjim koracima. "Moram naglasiti da je Donji Miholjac ni kriv ni dužan zapao u situaciju koja je svakog dana sve gora. Ovdje je riječ o pogrešnoj ljubavi i čedu koje je postalo opasnost za sve njegove stanovnike i primjer što može učiniti višegodišnja nebriga. Mi smo sada postali taoci ovog rezervata iz kojeg nam na ulicu izlaze lisice, zmije i čagljevi i odakle prijete požari i stoga smatram da je bilo potrebno okupiti na jednom mjestu sve relevantne stručnjake, od kojih će svatko iz svog kuta moći reći stručnije i više o sadašnjem stanju Podpanja. Tako ćemo moći donijeti kvalitetnu odluku o budućnosti Podpanja", kazao je gradonačelnik Stjepan Viduka u uvodnoj riječi na skupu, kojem je HAZU iz Zagreba poslala očitovanje kako oni "s ovom problematikom nemaju ništa te da nisu ovlašteni sudjelovati u radu Povjerenstva".
Osim što su se svi nazočni složili kako je potrebno izraditi stručnu studiju o trenutačnoj situaciji u Podpanju, bili su jedinstveni i u ocjenama da je svojedobna odluka Županijske skupštine prije desetak godina o proglašenju Podpanja Ornitološkim rezervatom bila "ishitrena i nepromišljena bez stručne elaboracije, zbog čega će sada biti potrebno uložiti nemala sredstva za izradu novog elaborata i eventualno gašenje statusa Ornitološkog rezervata.". Dugogodišnjom nebrigom i neulaganjem, Podpanj se s 32 hektara vodenih površina na kojima je obitavalo 106 vrsta ptica, sveo na samo dva hektara pod vodom, kojeg je većina nekadašnjih stanovnika već odavno napustila, pa je postalo omiljeno stanište lisica, zmija i čagljeva i opasnije to više što se nalazi neposredno uz grad i što se može urediti jedino uz pomoć ljudske ruke - a takvu opciju Pravilnik o Ornitološkim rezervatima potpuno isključuje. Predsjednik MO Donjeg Miholjca Danijel Rušanac na skupu je kazao kako će građani poštovati preporuku struke, no kako je zbog dugogodišnjih ozbiljnih problema jedini uvjet građana da se ova problematika riješi što je moguće prije."

****

O D L U K A
o zaštiti područja "Podpanj" kao posebnog ornitološkog rezervata

Članak 1.
Područje Podpanj (ribnjaci Donji Miholjac) u ukupnoj površini od 84 ha 98 ari i 70 m2 zaštićuje se kao posebni ornitološki rezervat. Rezervat obuhvaća katastarske čestice: 2571, 2572, 2573, 2574, 2575, 2576, 2577, 2578, 2579, 2580, 2581, 2582, 2583, 2584, 2585 i 4221 u k.o. Donji Miholjac. Granice opisane u stavku 2. ovog članka prikazane su u posebnom grafičkom prikazu koji je sastavni dio ove Odluke.

Članak 2.
U Posebnom ornitološkom rezervatu "Podpanj" nisu dopuštene radnje koje bi mogle narušiti svojstva zbog kojih je proglašen rezervatom. Mjere zaštite Posebnog ornitološkog rezervata "Podpanj" propisat će Poglavarstvo Osječko-baranjske županije posebnim aktom. Akt iz stavka 2. Poglavarstvo će donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ove Odluke.

Članak 3.
Ova Odluka će biti dostavljena nadležnom tijelu državne uprave radi upisa Posebnog ornitološkog rezervata "Podpanj" u Upisnik zaštićenih dijelova prirode te zemljišnoknjižnom odjelu nadležnog Suda radi upisa svojstva zaštićenog područja u zemljišne knjige.

****

P R A V I L N I K
o mjerama zaštite Posebnog ornitološkog rezervata "Podpanj"

I. OPĆA ODREDBA

Članak 1.
Radi očuvanja i poboljšanja svojstava zbog kojih je područje "Podpanj" proglašeno posebnim ornitološkim rezervatom (nastavno: Rezervat), ovim Pravilnikom se propisuju mjere njegove zaštite, a osobito mjere uređenja i korištenja.

II. ZAŠTITA

Članak 2.
U Rezervatu nisu dopuštene radnje koje mogu prouzročiti promjene i oštećenja vrijednosti njegovih svojstava te narušiti uspostavljenu prirodnu ravnotežu. U Rezervatu su dopuštene radnje kojima se mijenjaju njegova svojstva ukoliko su usmjerena poboljšanju zaštite ptica i to isključivo uz prethodno pribavljeno, propisom predviđeno dopuštenje
nadležnog tijela.

Članak 3.
U Rezervatu se ne smiju poduzimati radnje kojima se umanjuje kakvoća prirodnih uvjeta održanja Rezervata: vode, zraka, tla i izvornih vrijednosti biljnog svijeta, te nikakav zahvat koji ima štetni učinak na biološku i krajobraznu raznolikost. U Rezervatu i njegovoj neposrednoj blizini koja utječe na svojstva prirodnih dobara u Rezervatu zabranjeno je:
- iskop i odnošenje tla,
- ispuštanje otpadnih voda i drugih tekućina koje mogu onečistiti tlo i vodu,
- odlaganje svih vrsta otpada,
- poduzimanje radnji koje proizvode buku veću od dopuštene u stambenim zonama,
- poduzimanje radnji kojima se oštećuju ili mijenjaju svojstva biljnog svijeta koji je pretpostavka zasnivanja i održavanja staništa ptica,
- paljenje vatre.
U Rezervatu je dopuštena sječa i uklanjanje biljaka samo u svrhu održavanja i uređenja Rezervata od strane osoba koje su za to ovlaštene.

Članak 4.
U svrhu zaštite životinjskog svijeta i održanja prirodne ravnoteže u Rezervatu je zabranjeno:
- lov i ribolov,
- uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja,
- oštećivanje ili uništavanje njihovih razvojnih oblika, gnijezda i staništa,
- unošenje stranih (alohtonih) vrsta životinja,
- ispaša i kretanje stoke.
Iznimno, u Rezervatu je uz dopuštenje nadležnog tijela, dozvoljeno hvatanje životinja u svrhu znanstvenog proučavanja i prstenovanja od strane ovlaštenih osoba.

Članak 5.
Na području Rezervata i u njegovoj kontaktnoj zoni koja utječe na njegova svojstva nisu dopuštene gospodarske te druge aktivnosti kojima se smanjuju vrijednosti i kakvo.a prirodnih svojstava Rezervata. Iznimno, na području Rezervata dopuštena je obrada poljoprivrednih površina pod žitaricama i drugim kulturama koje mogu poslužiti prehrani ptica, sukladno godišnjem programu zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Rezervata (nastavno: Godišnji program).

Članak 6.
Na području Rezervata nije dopušteno podizanje građevina, osim pomoćnih građevina u funkciji Rezervata. U kontaktnoj zoni Rezervata dopušteno je unutar građevinskog područja podizanje stambenih i pomoćnih građevina te manjih gospodarskih građevina čiste i tihe djelatnosti, a izvan građevinskog područja gradnja podzemnih infrastrukturnih građevina. Kontaktnu zonu čini pojas od 100m od granice Rezervata. Sve građevine podignute u kontaktnoj zoni Rezervata moraju biti priključene na kanalizacijski sustav grada Donjeg Miholjca. Zabranjeno je poduzimanje radnji kojima se mijenja vodni režim na području Rezervata, osim ako su one potrebne radi poboljšanja stanja i predviđene Godišnjim programom.

III. ISTRAŽIVANJE I POSJEĆIVANJE

Članak 7.
Za obavljanje znanstvenih i stručnih istraživanja u Rezervatu potrebno je ishoditi dopuštenje nadležnog tijela kojim se utvrđuju i uvjeti zaštite prirode. Osoba ovlaštena za čuvanje i održavanje rezervata može prekinuti istraživanje ako se istraživač ne pridržava uvjeta zaštite prirode utvrđenih u dopuštenju iz stavka 1., te ako istraživač svojom radnjom
i djelatnošću nanosi štetu Rezervatu.

Članak 8.
dopušteno je posjećivanje i razgledanje Rezervata u znanstvene i obrazovne svrhe samo uz prethodno odobrenje županijske ustanove koja upravlja rezervatom (nastavno: Javna ustanova) i uz vodstvo ovlaštene osobe. Na području Rezervata zabranjen je pješački promet i promet vozilima, osim u svrhu održavanja Rezervata od strane ovlaštenih osoba. U svrhu zaprečavanja prometa na prilaznim putevima Rezervata postavljaju se rampe. Na prilaznim putevima, ali i drugim mjestima za koje Javna ustanova ocijeni potrebnim, postavljaju se natpisne ploče s osnovnim podacima o Rezervatu i uputama za ponašanje na njegovom području.

IV. UPRAVLJANJE I NADZOR

Članak 9.
O zaštiti, održavanju, korištenju i promicanju Rezervata skrbi Javna ustanova. Javna ustanova upravlja Rezervatom na temelju Godišnjeg programa kojega donosi na način utvrđen propisima i pravilima struke. Godišnjim programom iz svaka 2. utvrdit će se sadržaj aktivnosti i radnji u provođenju mjera zaštite te njihov vremenski slijed, a osobito:
- praćenje stanja u rezervatu,
- aktivnosti uređenja i održavanja pristupnih puteva i drugih površina za koje se to ocijeni potrebnim,
- održavanje i obnova staništa ptica,
- osiguranje prehrane ptica u vrijeme kad je to potrebno,
- poduzimanje aktivnosti sprječavanja i otklanjanja opasnosti koje ugrožavaju Rezervat i
- druge aktivnosti potrebne za provedbu ovih mjera zaštite.
Sastavni dio programa je i financijski plan.

Članak 10.
Javna ustanova će osigurati usklađivanje postupaka upravnih i drugih tijela u postupcima pripreme i donošenja dokumenata prostornog uređenja i upravnih akata koji se odnose na područje Rezervata.

Članak 11.
Poslove čuvanja i održavanja Rezervata Javna ustanova može povjeriti pravnoj ili fizičkoj osobi osposobljenoj za njihovo izvršavanje.

Članak 12.
Nadzor nad provođenjem mjera zaštite utvrđenih ovim Pravilnikom obavljaju nadležna tijela u skladu s propisima.

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 13.
Do osnivanja Javne ustanove, privremeno će se ovlastiti pravna ili fizička osoba za provedbu mjera zaštite utvrđenih ovim Pravilnikom i Godišnjim programom. Do osnivanja Javne ustanove Godišnji program će donositi Poglavarstvo Osječko-baranjske županije.


Osijek, 8. veljače 2002.
Župan
dr.sc. Ladislav Bognar, v.r


www.9aff.com