CROATIAN
Amateur Radio
FLORA FAUNA Program
©
"Lets Save the green Planet Earth!"

Croatian Protected Areas
valid for Croatian (9A) and World Flora Fauna Programs
WFF ref.
Name of protected area
Status
IOTA
9AFF-0049
Veliki Pažut
Special ornithological reserve
--

Veli Pažut - posebni ornitološki rezervat
Područje zaštićeno: od 1998. g.
Površina: 571 ha (2011)

***

Posebni zoološki rezervat Veliki Pažut nalazi se sjeverno od Legrada i ušće Mure u Dravu a obiluje bogatom i raznovrsnom faunom. Time je već postojeći ornitološki rezervat proširen i prekategoriziran u zoološki rezervat. Također to je i hidromorfološki i geomorfološki dinamično područje koje ćine sprudovi, rukavci, ade, vrbici itd. U ovoj očuvanoj sredini svoje stanište ima i velik broj zaštićenih vrsta ptica, od sivih i bijelih čaplji, obićnih i crnih roda, bukavaca i vranaca, kao i životinja poput vidre i dabra koji je izumro u prošlom stoljeću, ali je ponovno udomaćen.

"Područje Velikog Pažuta prvi je puta zaštićeno 1983. godine kao posebni ornitološki rezervat u površini od 700 hektara. Županijska je skupština 10.12.1998. godine donijela Odluku o proglašenju posebnog zoološkog rezervata Veliki Pažut, kojim je prestala važiti prethodna kategorizacija iz 1983. godine, a rezervat proširen na 1060 hektara. Uredbom Vlade Republike Hrvatske od 15. studenog 2011. godine ovo područje proglašeno je Posebnim ornitološkom rezervatom „Veliki Pažut" čime je okončan postupak izmjena granice i kategorije zaštite za ovo zaštićeno područje te je postojeći zoološki rezervat prekategoriziran u ornitološki rezervat s površinom od 571 hektar. Područje posebnog ornitološkog rezervata Veliki Pažut nalazi se unutar Regionalnog parka Mura-Drava i ekološke mreže Republike Hrvatske, a dio je predloženih NATURA 2000 područja.

Područje se odlikuje velikom krajobraznom raznolikošću te raznolikošću staništa, među kojima su od posebnog značaja močvarna staništa i vodotoci koji su od značaja za migracije, zimovanje i gnježđenje velikog broja ptičjih vrsta. Novopripojeni dio područja proteže se, uglavnom, na šumskom području ispresijecanom mrežom dravskih rukavaca i kanala (“sigeti”) koji omogućuju bujnost močvarne vegetacije koja obraštava sve raspoložive površine. Prevladavajuća vegetacija je ritska šuma vrba, topola, vrlo bujnih sastojina tipa poplavnih šuma reda Populetalia albae i sveze Alno-Ulmion, koje su u direktnoj vezi s vodnim režimom rijeke Drave. U šumama je zapažen proces spontane interspecijske hibridizacije kod vrba i topola. Životinjsko naselje nije do danas posebno istraženo, osim dijela entomofaune (makrolepidoptera) koja pokazuje veliku brojnost". Izvor: Prostorni plan Koprivničko-križevačke županije.

U Velikom Pažutu zabilježeno je oko 200 vrsta ptica od kojih je oko dvadesetak rijetko u cijeloj Europi. Namnožile su se i velike životinje, jeleni i divlje svinje koje se hrane na okolnim poljima, a isto tako zabilježeno je i oko 50-tak vrsta riba. Zbog toga ovo područje treba što više zaštititi od iskrčivanja šuma, uništenja prirodnih obala, iskopavanja šljunka i sl. kako ne bi došlo do gubitka močvarnih staništa, mrijestilišta riba i presušivanja rukavaca rijeke Drave. Isto tako posebni zoološki rezervat Veliki Pažut od iznimnog je značenja za očuvanje visoke biološke različitosti Drave i Mure što je i najveća vrijednost ove mursko-dravske regije. Na ovo područje nadovezuje se i mađarski nacionalni park Dunav-Drava koji je najveće zaštićeno područje cijele regije i pokriva više od 50.000 ha. Osim toga Posebni zoološki rezervat Veliki Pažut je poveznica jedinstvenih naplavnih područja. Upravo u tom dijelu samog ušća Mure u Dravu ponovno započinje dinamičnost rijeke Drave nakon hidroelektrane koja je poremetila prirodan dravski svijet. Najveća posebnost rezervata je u rezličitosti reljefnih oblika bogatog staništima životinja koje su ovdje našle svoj mir jer čovjekova noga ovdje rijetko zalazi. Najveću draž i ljepotu samom rezervatu također daju Mura i Drava. Hodajući rezervatom gotovo na svakom koraku nailazi se na različite životinjske tragove od srna, zečeva, lisica, divljih svinji, kune, štakora itd. Tamo gdje voda pronalazi puteve dublje ka kopnu nastale su močvare obrasle trstikom gdje se gnjezde dravske ptice. Od drveća Veliki Pažut je najbogatiji vrbicima, topolom, a od grmlja najviše ima gloga, lijeske, kupine itd. Najljepši ugođaj je kada kroz široka polja krene krdo srna i jelena, kada iz trstike poleti jato divljih patki i fazana, kada u bistru vodu ispod drveta zaroni dabar koji vas se uplašio sve to zaokružuje ovu ljepotu netaknute prirode rezervata Veliki Pažut.

***
"...Svrha zaštite je trajno očuvanje ornitofaune karakteristične za vlažna staništa i rijeke te zaštita ornitofaune ugrožene na nacionalnoj i europskoj razini.

Zaštićeno područje obuhvaća sutok dviju velikih alpsko-planinskih rijeka Drave i Mure i nalazi se u blizini mjesta Legrad. Područje odlikuje velika krajobrazna raznolikost te raznolikost staništa među kojima su najvažnija močvarna staništa i vodotoci koje karakterizira ispresijecanost kanalima i starim rukavcima s pješčanim i šljunkovitim nanosima, niskim obalama i riječnim adama što se rezultira raznolikošću biljnog i životinjskog svijeta.

Zbog svoje lociranosti u pograničnom pojasu ta su staništa relativno izolirana, što je posebno važno za proljetne i jesenje seobe ptica, kao i za njihovo zimovanje. Zimi u većim koncentracijama tu borave-zimuju divlje guske (guska lisasta i guska glogovnjača).
Neke vrste ptica močvarica nalaze tu povoljne uvjete za gnjezdište. Od gnjezdarica su najzastupljenije divlje patke, liske, vodene kokošice, trstenjake i druge.
Uočena je i prisutnost nekih rijetkih vrsta ptica, kao npr. crne rode, plazice vuge i jastrebca cipolaša. Ipak, čitava ornitofauna još nije u cijelosti istražena. Međutim, neupitnost bogatstva krajobrazne raznolikosti tog područja koje se odlikuje obiljem vode, biljne hrane, prepoznatljivom ispresijecanošću kanalima, te prirodnim mirom bio je dovoljan razlog da se na to područje reinterdukcijom unese glodavac dabar (Castor fiber L.) Projekt ponovnog unošenja glodavca dabra na to područje realiziran je zahvaljujući donaciji njemačke vlade koja je darovala veću skupinu dabrova koji su u okviru projekta „Dabar u Hrvatskoj? ponovno naseljeni na nekoliko lokaliteta u Hrvatskoj gdje su nekad obitavali. Nosilac projekta je Šumarski fakultet sveučilišta u Zagrebu. Oborena stabala vrbe, te oguljena kora i brane od vrbovih štapova ukazuju da su se dabrovi na području „Posebnog zoološkog rezervata Veliki Pažut? dobro udomaćili. Smatra se da se njihov broj gotovo udvostručio. Uneseno ih je 29, a sada ih je oko 50.

Zahvaljujući propisivanju Mjera zaštite za „Posebni zoološki rezervat Veliki Pažut" to područje je izdvojeno iz sastava lovišta što je rezultiralo i povećanim brojem raznovrsne visoke i niske divljači u njemu.

Ovo područje odlikuje se bogatstvom šuma posebno onih nizinskih-poplavnih koje karakterizira ispresijecanost kanalima. U tim šumskim zajednicama prevladavaju bijela vrba, crna topola (jagnjad) kao crna i bijela joha, dok prizemni sloj često čini plava kupina. Šumske i vodene površine daju povoljan uvjet za razvoj raznolikog biljnog i životinjskog svijeta.Na najudubljenijim područjima u kanalima i mrtvicama razvijene su zajednice lopoča i lokvanja sa vodenom kugom, krocanjom, vodenim orašcem i dr.Na njih se nadovezuju biljne zajednice trščaka i visokih šaševa od kojih su na tom području najznačajnije trska, šaška, oblić, rogoz, žabočna i dr.U zajednicama močvarnih livada najviše dominiraju šaševi, puslica, žabnjak i vodena metvica. (Izvor: http://zastita-prirode-kckzz.hr)


www.9aff.co