CROATIAN
Amateur Radio
FLORA FAUNA Program
©
"Lets Save the green Planet Earth!"

Croatian Protected Areas
valid for Croatian (9A) and World Flora Fauna Programs
WFF ref.
Name of protected area
Status
IOTA
9AFF-0047
Banski Moravci (cret)
Special botanical reserve
--


Opis područja:
Cret s okolnom šumom u Banskim Moravcima koji se nalazi na dijelovima k.č. broj 576/1 i k.č. broj 576/2, obje u k.o. Banski Moravci.

Status: Zaštićeno (1967.); Površina: 2 ha; Ekološka mreža RH: Da
Kategorija: posebni rezervat; Potkategorija: botanički
Ciljevi očuvanja: Acidofilni cretovi (prijelazni i nadignuti cretovi).

Ovaj cret proglašen je posebno zaštićenim objektom prirode kao posebni botanički (floristički) rezervat 1967. godine odlukom SO Karlovac. Od biljnih vrsta koje nastanjuju ovaj cret još se može naći samo mah tresetar (Sphagnum sp.). Na ovom su se području nekada nalazile zanimljive biljne vrste vezane uz cretnu zajednicu: pujanik (Osmunda raegalis), cretna breza (Betula pubescens) i okruglolisna rosika (Drosera rotundifolia). Cret je okružen bukovom šumom, a radi snažne sukcesije johom prijeti mu nestajanje.

Posebni floristički rezervat Banski Moravci acidofilni je cret koji je, u vrijeme kada je proglašen zaštićenim, zauzimao površinu od oko 2 ha, i predstavljao stanište za nekoliko rijetkih i ugroženih biljnih svojti. Ovakvi tipovi prijelaznog acidofilnog creta u svojem tipičnom flornom sastavu rasprostranjeni su u hladnijim i vlažnijim područjima zapadne i sjeverozapadne Europe, a kod nas dosežu južnu granicu svog areala i predstavljaju reliktni borealni tip staništa, te se smatraju kritično ugroženima. Općenito, klimatski uvjeti u Hrvatskoj danas više ne odgovaraju njihovom razvitku te su zbog toga cretovi izuzetno osjetljivi na bilo kakve promjene ekoloških uvjeta na staništu, a osobito na promjene u režimu podzemnih voda, te su izrazito podložni prirodnoj sukcesiji. Bez kvalitetnog upravljanja cretnim područjima i stalnog monitoringa stanja populacija rijetkih i ugroženih cretnih vrsta, budućnost ovih staništa je neizvjesna. Cret u Banskim Moravcima se, nažalost, ubraja u skupinu cretova koji se već nalaze u uznapredovalom stadiju sukcesije. Kritično ugrožene cretne vrste Betula pubescens (cretna breza) i Drosera rotundifolia (okruglolisna rosika) za ovaj se lokalitet smatraju izumrlima, a površina creta se zbog zaraštavanja crnom johom (Alnus glutinosa) smanjila na svega nekoliko kvadratnih metara. Ipak, postoji inicijativa lokalne osnovne škole „Skakavac“, koja je u nekoliko navrata provodila akcije čišćenja ovog creta.

CRETOVI
Cretovi su močvarne zajednice na kojima dominiraju mahovine, a posebno razne vrste maha tresetara. Cretno stanište je specifična biocenoza vlažnog staništa koje karakterizira nedostatak dušika u tlu. Na cretovima je usporena bakterijska razgradnja, zbog kiselosti supstrata, tako da se odumrli biljni dijelovi gomilaju stvarajući treset, koji se koristi kao gorivo. Cretovi su tipična vegetacija sjeverne i atlantske Europe. Kod nas su rijetki i predstavljaju reliktnu ledenodopsku vegetaciju. Najveći po površini su u Finskoj, ali su njima bogate i Švedska, Norveška, Velika Britanija, Irska i Njemačka. Danas je u Europi poznato oko 200 cretnih biljaka koje se nalaze na popisu Crvene knjige ugroženih biljaka, a oko 50 vrsta nalazi se pred izumiranjem. Razlikujemo ih po nastanku i flornom sastavu, pa tako imamo visoke, prijelazne i niske cretove. Visoki cretovi opskrbljuju se vodom isključivo oborinskom, prijelazni iz oborinskih i podzemnih voda, a niski isključivo vodom iz podzemnih voda. Dijele se i na bazofilne ili ravne cretove i acidofilne u koje spadaju prijelazni i visoki cretovi. Bazofilni cretovi su pod utjecajem podzemnih voda, tlo je u njima pretežno lužnato, te ne sadrže mah tresetar. Acidofilni cretovi sadrže kiselo tlo te na njima dominira mah tresetar.

U Hrvatskoj nema visokih cretova. Prijelaznih cretova ima na malim površinama: cret Dubravica u Hrvatskom zagorju, Blatuša, općina Gvozd na Baniji, na nekoliko mjesta u Gorskom kotaru te Sunđeri na Velebitu. Niski cretovi su rasprostranjeni na području Gorskog kotara, Like, Velebita i okolice Plaškog. Osim creta u Dubravici poznat je i acidofilni cret Đon Močvar u Blatuši (općina Gvozd). Cret je zaštićen 1964. Najveća dubina treseta iznosi 4,8 metara. Tu je i nalazište reliktne šiljkice, jedino u Hrvatskoj i jedno od dva nalazišta cretne breze u našoj zemlji. Zbog procesa zarastanja creta travom beskoljenkom, običnom brezom, crnom johom i krkavinom, potrebno je hitno intervenirati. Površina creta nekada je iznosila 42 ha, danas svega 11 ha. I cijela Plašćanska udolina poznata je po bazofilnim cretovima. Cret u Plaškom predviđen je za zaštitu kao posebni rezervat. Spada u najljepše ravne cretove u Hrvatskoj, a dva takva creta opisao je već 1930. S. Horvatić. I cijeli gornji tok rijeke Dretulje pokriven je mozaikom vlažnih staništa. Od toga gotovo 50 posto područja predviđenog za zaštitu pokrivaju cretovi ili cretno-livadne zajednice. To obilježje nosi cret u Dubravici u Hrvatskom zagorju. Opisan je tridesetih godina prošlog stoljeća. Fitocenološka i ekološka istraživanja ovog creta proveo je 1939. poznati botaničar Ivo Horvat. Spada u skupinu acidofilnih cretova. Godine 1939. tu su postojala tri creta. Prvi površine 650 m2, drugi 286 m2 i treći od 1630 m3. Cretne plohe sadrže biljne zajednice maha tresetara i ciperaceje. Iako na površini prevladava niska vegetacija, naziru se i grmovi johe, krkavine, breze i vrbe na oko 65 posto površine. Do danas je ostao sačuvan samo treći cret, ali mu se površina znatno smanjila i sada iznosi oko 605 m3. Površina cretova smanjivala se zbog sukcesije, te je postepeno prerastao šumu. Inače, posebni botanički rezervat Dubravica osnovan je 1966. Godine 2001. Hrvatsko mikološko društvo pokušalo ga je zaštititi i revitalizirati. Poduzete su mjere uklanjanja grmlja i drveća, te polegli slojevi trave beskoljenke. Na jednom dijelu creta snižena je razina tla te je presađen mah tresetar. Poslije dvije godine od poduzetih akcija spašavanja, pokazali su se prvi rezultati, proširio se mah tresetar, a deseterostruko je povećan broj jedinki okruglolisne rosike. Vrijednost ovog creta znakovita je zbog faune člankonožaca te rijetkih vrsta gljiva. Uključen je u CARDS projekt zaštite malih i zaštićenih područja u Hrvatskoj, koji su po svojim značajkama i vrijednostima na popisu.

NATURA 2000 područja u našoj zemlji.
S obzirom na stanje, opća je ocjena da cretovima u Hrvatskoj prijeti izumiranje, ako se ne poduzmu odgovarajuće mjere zaštite. Neki od njih već su i nestali na području Bolina, Jelse, Zadobarja, Luščića, Kozjače, Jamadola, Orlovca, obroncima Petrove gore i Radonje. Ugroženi su i cretovi Gorskog kotara koji pripadaju vegetaciji prijelaznih cretova, ali dijelom ravnim i nadignutim cretovima. Posebno su ugrožene zajednice rosike i zvjezdastog šaša koji pomalo nestaju iz ovih krajeva.

Cretovi u Hrvatskoj spadaju u najrjeđa i najugroženija staništa. Malih su površina površina, ali značajni u botaničkom i faunističkom smislu. Klima je u našoj zemlji previše topla i presuha za optimalan rast acidofilnih cretova, pa su u procesu nestajanja. U nestajanju su i zbog ljudskog faktora (mijenjanja vodnog režima). Acidofilni cretovi u našoj zemlji vegetacijskom sukcesijom prelaze u vlažne travnjake i zarastaju u šume. Treba poduzeti mjere zaštite, uklanjanja nepotrebne vegetacije i regulaciju vodnog režima. Opstankom cretova spasit će se od izumiranja i cretna vegetacija te životinjski svijet koji tu obitava.
(izvor: www.biol.pmf.hr)