CROATIAN
Amateur Radio
FLORA FAUNA Program
©
"Lets Save the green Planet Earth!"

Croatian Protected Areas
valid for Croatian (9A) and World Flora Fauna Programs
WFF ref.
Name of protected area
Status
IOTA
9AFF-0040
Delta rijeke Neretve (jugoistočni dio)
Special ichthyological
ornithological reserve
--
Zaštičena područja u dolini rijeke Neretve:
1 Ušće Neretve - posebni ornitološki i ihtiološki rezervat;
2 Modro oko i jezero Desne, zaštićeni krajolik; 3 Orepak - posebni ornitološki rezervat;
4 Podgrede - posebni ornitološki rezervat; 5 Posebni ornitološki rezervat Prud
(klikni unutar plavog kruga za deteljniju sliku)
Izvor fotografija: http://www.neretva.info

 

Posebni ihtiološko-ornitološki rezervat: Jugoistočni dio delte rijeke Neretve i otočić Osinj

Pogled na Neretvu kroz Ramsarsku konvenciju:
(Ramsarska konvencija, 02.02.1971. Ramsar, Iran; stupila na snagu 1975 ... 138 država potpisnica ... pohranjena u UNESCO -u ... administracija u sjedištu IUCN -a ... Hrvatska: konvencija stupila na snagu 08.10.1991.)
- površina:250ha
- boćata voda
- 310 vrsta ptica, 115 gnjezdarica
- čapljica voljak, bukavac nebogled...
- područja: Pod gredom, Prud, Orepak - ornitološki rezervati
- jugoistočna delta - zoološki rezervat
- Modro oko - zaštićeni krajolik


Rijeka Neretva izvire u Bosni i Hercegovini, na nadmorskoj visini od 846 metara, ispod planine Zelengore. Ukupna dužina toka je 215 km, od čega u dužini od 22 km protječe kroz Hrvatsku. Srednjim dijelom, do Počitelja, teče kroz kanjone i kotline, a poslije toga uglavnom je ravničarska rijeka, koja na utoku u more formira specifi čnu deltu s više rukavaca. Od morske obale do Metkovića, u dužini od 20 km, plovna je, u Jadransko more utječe u blizini mjesta Ploča. Kod Opuzena, na udaljenosti od 11 km od ušća, račva se u dva rukavca desniveliku Neretvu i lijevi, malu Neretvu. Na području delte, na površini od ukupno 1620 ha nalaze se lokaliteti koji su zaštićeni slijedećim kategorijama zaštite: ornitološki rezervati (Podgrede, Prud i Orepak), jedini ornitološko-ihtiološki rezervat u Hrvatskoj (Parila) i značajni krajolik Baćinska jezera i dio krajolika Modro oko. U budućnosti, na cijelom ovom prostoru predviđena je kategorija zaštite krajobraza kao parka prirode. Tu se nalazi i nekoliko močvarnih krajolika uvrštenih u popis Ramsarskih područja te područja od posebnog značenja za obitavanje ptica, ali i Barcelonskom konvencijom posebno zaštićena područja (lagune, jezera, plaže, rijeke, humke- vapnenasti brežuljci ). Jedina je naša rijeka koja na svom utoku u more stvara deltu. Delta je površine 20.000 ha, od čega je 12.000 ha u Hrvatskoj, od Metkovića do ušća u more koje djeluje na vodostaj rijeke i čiji se utjecaj osjeća sve do samog grada ili 23 km od ušća!

Zanimljivo je kako je delta nastajala kroz povijest. Od posljednjeg ledenog doba podizala se razina mora koje je potopilo sva kraška područja uz rijeku sve do Hutovog blata (močvarnog područja u blizini Metkovića). Šljunak i pijesak nošeni rijekom taložili su se u dolini. Kako se more povlačilo pred nanosima rijeke nastajale su močvare, dok je rijeka popunjavala kraške depresije bogate sedimentom, dižući na taj način razinu tla. Tamo gdje su ti nanosi bili manji ostajale su močvare i jezera. Takvih aluvijalnih nanosa, u vidu vapnenačkih brežuljaka, ima na ovim prostorima i danas...
(Izvor: Časopis Hrvatske šume, svibanj 2009)

 

O delti Neretve


Donjoneretvanski delta po mnogočemu je posebno i jedinstveno područje na primorskom dijelu Hrvatske; Delta je dugi niz stoljeća diktirala čovjekovu naseljenost i njegove aktivnosti, a on je vrlo malo mijenjao inicijalni krajobraz; Posljednjih desetljeća Delta je doživjela snažnu transformaciju u prostor intezivne poljoprivredne proizvodnje.

Nekoć je Neretva, jedna od najdužih tekućica istočnojadranske obale, tvorila razgranatu deltu, sa specifičnim krajobraznim, klimatskim, pedološkim, hidrografskim, biološkim i ostalim prirodnim karakteristikama koje su uvjetovale specifičnost i u načinu života ljudi. Taj raznoliki prostor sastavljen od aluvijalne ravni i krškog okvira predstavlja objekt istraživanja mnogim znanostima, pa tako i geografiji.

Naime, delta je dugi niz stoljeća diktirala čovjekovu naseljenost i njegove aktivnosti, a on je vrlo malo mijenjao inicijalni krajobraz konačno formiran završetkom ledenog doba i početkom holocena-aluvija, prije kojih 10 000 godina. Međutim, s početkom prvih melioracija i promjena na toku Neretve, jendečenjem, a posebno suvremenim zahvatima u posljednjih 50-tak godina, čovjek je znatnije počeo mijenjati prirodna obilježja delte i time diktirati gospodarsku usmjerenost te lokaciju i oblik naseljenosti.

Delta Neretve je najintenzivniju transformacju doživjela posljednjih desetljeća. Nekoć su taj kraj karakterizirala močvarna područja, obrasla hidrofilnom vegetacijom s mnoštvom različitih vrsta ptica i riba te tradicionalnim načinom melioracije koji se je odražavao u "jendečkom" krajoliku. Danas je to prostor isušenih močvara, kultiviranog zemljišta "kasetnog" oblika sa modernim, komercijalnim kulturama. Novozasađene kulture i ostaci močvarnih prostranstava daju tom prostoru dominantni zeleni vizualni identitet koji ga čini drugačijim od ostatka obale pa ga možemo zvati "zelenim biserom" južnog Hrvatskog primorja.

Također, prostor je to u kojem se spajaju glavni magistralni cestovni pravci, željeznica i pomorski promet. Prisutno je i intenziviranje turističke djelatnosti koja se razlikuje svojom ponudom od ostatka hrvatske obale. Čovjek je tim promjenama uzrokovao i čitav niz negativnih promjena u samoj hidrografiji te u biljno-životinjskom svijetu. Prisutno je i emitiranje mnogih polutanata, prije svega u tlo i vode, što se sve odražava na kvalitetu života. Stoga bi se budućnost ovog prostora trebala zasnivati na uravnoteženosti potrebe za daljnjim razvojem i potrebe za zaštitom prirodnih resursa. Također je potrebno uskladiti razvoj različitih i ponekad konfliktnih djelatnosti i potreba, kao što su poljoprivreda, vodoprivreda, izgradnja infrastrukture, industrija, povećanje kvalitete života itd.

ZAŠTO JE NERETVA FORMIRALA DELTU?

Više je razloga zbog čega je Neretva ne svome ušću formirala deltu. Samo područje delte je sastavljeno od tri trokutasta proširenja koja nije formirala rijeka svojim erozijskim djelovanjem već su tektonski predisponirana. Nastala su usljed tektonskih pokreta tijekom posljednje orogeneze. Ta su proširenja, prije transgresije mora, bila dio srednjega toka Neretve koja je svoje ušće imala negdje kod Pelješca. Krajem ledenog doba, prije kojih 10 000 godina, razina mora se podigla pa su se ta proširenja našla u blizini ušća. Od tada se u njima počinje taložiti materijal koji je erodiran u gornjem toku Neretve. Taj gornji tok, odnosno područje kroz koje prolazi, je još bitniji za nastanak delte. Naime, područje "zelene" Bosne je područje unutrašnjeg krša, uglavnom trijaske starosti, koji je za razliku od venjskog "ogoljelog" krša prekriven mlađim nanosima i tlima. Trošenje, a zatim sedimentiranje tog materijala bilo je presudno za nastanak delte. Spomenute preduvijete nije zadovoljavala niti jedna rijeka osim Neretve i stoga je ona jedina na našoj obali formirala deltu.
(Izvor: http://www.geografija.hr)


www.9aff.com
strict reserve