CROATIAN
Amateur Radio
FLORA FAUNA Program
©
"Lets Save the green Planet Earth!"

Croatian Protected Areas
valid for Croatian (9A) and World Flora Fauna Programs
WFF ref.
Name of protected area
Status
IOTA
9AFF-0032
Đurđevački pijesci
Special botanical reserve
--

Posebni geografsko-botanički rezervat

Dio zašticenih eolskih pijesaka u Podravini kod Đurđevca.
Površina: 19,5 ha
Zaštićeni od 1963.g.

"Krvavi peski", "Hrvatska Sahara", tak su neki od naziva za Geografsko-botanički rezervat Đurđevačke pijeske ili kako ih podravci zovu Đurđevečke peske. Nastali su nanošenjem sedimenata s ledenjaka. Geografski i klimatski uvjeti pogodovali su zadržavanju pijeska na ovom području. Do kraja 19. stoljeća ovdje su još uvijek bili “živi” pijesci. Prvi radovi na pošumljavanju pijesaka započeti su 1891. godine na inicijativu tadašnjeg pročelnika "Narodno-gospodarstvenog odsjeka Kraljevske zemaljske vlade" Mirka pl. Halper Sigetskog.

Od tada do danas mijenjala su se znanstvena razmišljanja, pa je tako Odlukom Banske vlasti Banovine Hrvatske, Odjela za šumarstvo od 17. 10. 1939. godine br. 14961/7-39. ovaj prostor proglašen stalnom zaštitnom šumom, te je propisan slijedeći način gospodarenja (cit.): "U šumama gospodarske jedinice "Đurđevački Peski" mogu se bagremove sastojine sjeći čistom sječom. Za šume crnoga i bijeloga bora određuje se ophodnja od 80 godina, a način sječe ima biti oplodna sjeća s pomladnim razdobljem od 20 godina, u kojem se vremenu ima potpuno osigurati prirodno pomlađivanje". Odlukom je nadalje zabranjeno pašarenje, žetva trave, sakupljanje češera i iglica, vađenje panjeva i žilja, te odredila da se drvo iz šume mora izvoziti kolima ili iznositi.

Dio pijesaka proglašen je 1963. godine posebnim geografsko-botaničkim rezervatom kao lako prepoznatljivim i jedinstvenim staništem u Hrvatskoj, a s namjerom očuvanja osebujnosti vegetacije gdje su se u uvjetima života na pijesku mogle razviti i prilagoditi samo određene biljne vrste, na jedinstvenim pješćanim formama sa posebnom dinamikom. Đurđevečki peski ušli su 2006. godine u okviru CARDS projekta, a prema popisu učinkovite zaštite malih zaštičenih područja NATURA 2000 u poseban pilot prijekt njihovog očuvanja.

Đurđevački pijesci predstavljaju osebujna staništa za cijelo živo naselje. Oni još uvijek okupljaju znatan skup posebno prilagođenih vrsta biljaka i životinja životu na pijesku i unutar njega. Iako je u posljednjih 20-30 godina došlo do značajnih promjena u karakteristikama pedološke podloge jer je znatno povećana količina organskih tvari pa su se s tim u vezi izmijenila i mnoga fizikalno-kemijska svojstva matičnog supstrata, još se na reduciranim plohama posebnog rezervata Đurđevački pijesci, uz prevladavajući zečjak (Sarothamnus scoparius) i druge nepješčarske vrste, može utvrditi skup od oko 40-50 vrsta biljaka pješčarki, psamofita, koje predstavljaju nutritivnu osnovu i stvaraju ekološke uvjete za održavanje i opstanak velikog broja životinjskih vrsta, od čega je najveći dio entomofauna. S obzirom na takve ekološke prilike i vegetaciju u kojoj prevladavaju predstavnici endemične asocijacije trava vlasulje bradice i sivkaste gladice (Corynephoreto-Festucetum vaginatae croaticum), u entomofauni, napose u skupini makrolepidoptera (veliki leptiri), nalazimo također osebujan skup od tridesetak vrsta što se pojavljuju samo na ovim pjeskovitim tlima i uz ovu biljnu asocijaciju.
Oni su tek malen dio od ukupno 529 vrsta makrolepidoptera zabilježinih na pijescima u Podravini. Među njima su, primjerice, vrste: Philotes vicrama, Endrosa kuhlweini, Epichnopteryx pulla, Amicta ecksteini, Chamaesphecia leucopsiformis, Euxoa segnilis, Scotia vestigialis, Epilecta linogrisea, Calamia tridens, Hadena irregularis, Cucullia fraudatryx, i druge, od kojih najveći dio nije poznat s ostalih staništa u Hrvatskoj...


www.9aff.com