Orijentir: 45°01,6’N 14°37,4'E

Svega 750 metara od Punta nalazi se otočić Košljun. Malen površinom a velik sadržajem, tek nekoliko metara iznad mora i samo 190 metara udaljen od kopna (otoka Krka), to je prostor bujne i guste vegetacije: crni jasen (Fraxinus ornus), lovor (Laurus nobilis), crnika (Quercus ilex), žestila (Acer monspessulanum).... Franjevac Berard Barčić uspio je nabrojiti čak 540 vrsta bilja i razvrstati ga u 111 porodica, pronašao je čak 151 vrstu gljiva iz 33 porodice. Na Košljunu živi i raznovrsni ptičji svijet, pretežito ptica pjevica.

Poznat je po franjevačkom samostanu (1447.) u kojem su redovnici stoljećima skupljali i sačuvali mnoge vrijedne predmete. Na otoku se nalazi muzej s etnografskom zbirkom koja sadrži mnogobrojne predmete krčkih ribara i seljaka te narodne nošnje s cijelog otoka Krka. Samostan posjeduje i bogatu zoološku zbirku koju sačinjava velika zbirka školjaka i unikatni primjerci životinja, kao npr. janje s jednim okom. Samostan posjeduje i bogatu knjižnicu s oko 30.000 knjiga. Među njima je i Ptolomejev atlas tiskan u Veneciji 1511.godine (jedan od ukupno tri sačuvana). Samostan je spomenik nulte kategorije. Na otoku se nalaze i dvije crkve - Navještenja Marijina i sv. Bernardina. Za razgled otočića potrebno je oko dva sata, no na njemu nema ugostiteljskih sadržaja. Na otočić Košljun stiže se brodicama koje tijekom cijeloga dana prometuju iz mjesta Punat na otoku Krku. Povijest Košljuna, prema arheološkim nalazima, seže u predkršćansko doba. Povijesno značenje Košljuna postaje uočljivije osnivanjem benediktinske opatije tijekom 11. stoljeća. Svetište sv. Marije Košljunske u "Mostiru", postaje izvor svježine vjerskog, kulturnog i nacionalnog života otoka Krka i okolice.

Kategorija zaštite: Posebni rezervat šumske vegetacije
Godina proglašenja: 1969.
Površina: 6 ha
Položaj: na području Grada Krka (otok Krk)
Nadmorska visina: oko 0 – 6 m
Flora: hrast crnika, crni jasen, lovor, bodljikava veprina i još 389 vrsta višega bilja, 151 vrsta gljiva...
Fauna: crni kos, šojka, zimi uz obale otočića boravi vodomar
Vegetacija: šuma hrasta crnike, halofilna vegetacija uz obalu mora

Zanimljivosti: franjevački samostan iz 16. stoljeća i njegove bogate zbirke

Za podrobnije podatke o Košljunu i košljunskom samostanu kliknite na donju sliku:

Ljubaznošću domaćina, košljunskih redovnika-franjevaca, članovi radioklubova "Hrvatska Flora Fauna" iz Zagreba i "Jan Hus" iz Daruvara, boravili su na Košljunu, dana 16. siječnja 2011. godine, te po prvi puta u sklopu programa "Hrvatska Flora Fauna" radili s tog otočića. Tom prigodom učinjen je ovaj amaterski radioamaterski video uradak.

Još jednom se zahvaljujemo fra Klementu, fra Stjepanu i fra Dragi, na njihovoj potpori i razumijevanju.

Potsjetimo da današnju redovničku zajednicu čine: o. Klement Sršen, gvardijan, o. Stjepan Žužić, vikar, o. Mavro Velnić, o. Josip Vidas, o. Jerko Valković i o. Bernardin Škunca.

PRAVILNIK o unutarnjem redu u posebnom rezervatu šumske vegetacije Košljun

...

Članak 1.
(1) Ovim Pravilnikom propisuju se mjere zaštite i uređuju pitanja očuvanja, unapređenja i korištenja posebnog rezervata šumske vegetacije Košljun (u nastavku teksta: Rezervat) na području Grada Krka.

Članak 14.
(1) Rezervat se može posjećivati, razgledavati i koristiti na način koji ne ugrožava njene vrijednosti i provođenje zaštite, a poglavito u svrhu obavljanja kulturnih, vjerskih, obrazovnih, odgojnih i eko-turističkih aktivnosti i manifestacija te znanstvenih i stručnih istraživanja.

(2) Individualni i organizirani posjeti Rezervatu radi razgledavanja ili obavljanja drugih dopuštenih aktivnosti dozvoljeni su uz uvjete propisane ovim Pravilnikom.

Članak 15
(1) Posjećivanje otočića Košljuna dozvoljeno je isključivo:
- nedjeljom i u dane državnih blagdana od 10.30 h do 12.30 h,
- ostalim danima od 9.30 h do 18.00 h.

(2) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovog članka, iskrcavanje i boravak na otočiću Košljunu izvan propisanih termina dozvoljeni su u slučaju nevremena, pomorske havarije ili drugih razloga uzrokovanih višom silom.

Članak 16.
(1) U Rezervatu je zabranjeno korištenje vozila i alata na motorni pogon.
(2) Iznimno od odredbe iz prethodnog stavka, korištenje vozila i alata na motorni pogon dozvoljeno je u svrhu obavljanja dopuštenih aktivnosti predviđenih planskim dokumentima donijetim na temelju Zakona o zaštiti prirode i pravila struke.

Članak 17.
Ravnatelj Ustanove može odlukom, radi zaštite prirodnih vrijednosti ili iz drugih opravdanih razloga, privremeno ili trajno zatvoriti za posjetitelje pojedine dijelove Rezervata.

Članak 18.
Zabranjeni su kampiranje i logorovanje.

Članak 19.
Kretanje i zadržavanje dozvoljeno je isključivo na putevima, stazama, odmorištima i drugim za tu svrhu izričito predviđenim lokacijama.

Članak 20.
Ispaša stoke dozvoljena je isključivo za potrebe samostana i to isključivo na prostoru maslinika smještenog južno od lučice.

Članak 28.
Neposredni nadzor na području Rezervata obavljaju glavni nadzornik i nadzornici Ustanove u skladu s Zakonom i internim propisima Ustanove, a inspekcijski nadzor nad primjenom ovog Pravilnika obavlja inspektor zaštite prirode i drugi inspektori, svaki u okviru svoje nadležnosti i djelokruga.

...

(Javna ustanova "Priroda", 15. siječnja 2010. godine)