Radio klub Samobor

Kontinuiranim radom doprinijeli tehničkoj kulturi u Samoboru

Radioklub Samobor (pozivne oznake 9A2BIJ i 9A1W) udruga je samoborskih radioamatera, danas sa sjedištem na Trgu Matice hrvatske br. 5. Član je Zajednice tehničke kulture Grada Samobora (ZTKGS), Hrvatskoga radioamaterskoga saveza (HRS), a preko njega Međunarodnog radioamaterskog saveza (IARU) i Međunarodnog telekomunikacijskog saveza (ITU).

Još u drugoj polovici 1920-ih godina neki su imućniji i zainteresirani Samoborci nabavili prve radijske prijamnike i njima slušali tadašnji Radio Zagreb (počeo radom 15. svibnja 1926.) i bliže europske radijske postaje.

1956. godine održana je klupska skupština, a za predsjednika je izabran narodni zastupnik Alojz Valečić

U to je doba slušanje radiodifuzijskog programa bila prava vještina, jer su trebale dugačke žičane antene i vještina rukovanja prijamnikom, često samo sa slušalicama. Stoga su ti prvi slušatelji zapravo bili radioamateri.

1959. godine zasjao je na Trgu kralja Tomislava svijetleći krug s kraticom RKS

U doba velikog zanimanja za radiotehniku nakon Drugoga svjetskoga rata i u Samoboru je 1948. godine osnovan Radioklub Samobor, prvotno smješten u potkrovlju zgrade na južnoj strani Trga kralja Tomislava.

Klub je imao u početku 15 članova. Predsjednik je bio Alojz Valečić, a tajnik Dragutin Krušec. Imao je skroman kratkovalni (KV) odašiljač, te trofejni vojni američki prijamnik. Na zgradi je bila svjetleća reklama sa slovima RKS. Građani su se pitali što je to? Uz najbolje želje na početku, uskoro je rad kluba gotovo zamro.

Izvornik „Molbe za dozvolu rada Radio Kluba Samobor“ od 14. srpnja 1959., po kojoj klub ima 31 člana

Nakon dolaska u Samobor 1962. godine aktivni radioamater Zvonimir Jakobović dobio je od tajnika tadašnjeg Saveza radioamatera Hrvatske zadaću da oživi rad radiokluba. Okupili su se stari članovi, Alojz Valečić, Dragutin Krušec i dr., te je postupno obnovljen rad kluba.

Klub je dobio nove prostorije u prizemlju u Starogradskoj 12 (vila Allnoch, nekadašnji internat, potom prvi smještaj Radio Samobora, a danas dio Samoborskog muzeja). Nabavljen je trofejni KV telegrafski odašiljač, koji je svojedobno služio za vezu dopisništva iz Dubrovnika s Radio Zagrebom.

Uređaji Radiokluba Samobor iz 1960-ih godina u starim prostorijama

Rad je bio težak, prostorije su bile jako vlažne, pa su se prvi tečajevi održavali gostujući u raznim prostorima i školama, a rad na stanici je bio vrlo neudoban. Ipak, klubu su se pridružili desetci novih članova. Održavale su se radioveze, tečajevi za operatore i konstruktore.

Tadašnji predsjednik kluba Alojz Valečić i mladi radioamater Igot Dernovšek (oko 1970. godine; u pozadini je znameniti Contest 25)

Ipak, 1966. godine nabavljen je prvi konvertor za ultrakratke valove (UKV) i prvi skromni UKV odašiljač, te UKV primoodašiljač Contest, koji je proizvodio tadašnji Savez radioamatera Hrvatske i koji je odigrao važnu ulogu u osvajanju UKV područja i privlačenja mladih radioamatera. Današnjim naraštajima je teško shvatljivo da se s tim glomaznim uređajem i Yagijevom antenom išlo „na teren“, prenosilo Radio Samoboru sportske događaje, rezultate izbora i druge događaje, te po školama i samoborskim selima demonstriralo amaterske radioveze.

Klub je napokon 1972 godine dobio prostorije na Trgu Matice hrvatske, u zgradi današnje Glazbene škole Ferdo Livadić gdje je djelovao do 1983. godine. Iste godine klub je preseljen dvije zgrade dalje u prostor bivše rađaonice, u kojem se nalazi i danas.

Nabavljeni su suvremeni KV i UKV uređaji, razapete antene, održavani tečajevi, organizirani ispite za radioamatere operatore, pa je na natjecanjima Radioklub Samobor bio često među najboljima u zemlji. To je bilo doba kada je klub ima naviše članova i doba najuspješnijeg rada.

Postupno su nabavljeni suvremeni radijski uređaji, koji su uskoro postali dostupni i privatnim radijskim operatorima.

Operator Tom (Tomislav Hitrec, 9A7PLT), s legendarnim Contestom 25 „na terenu“ 1973. godine (preminuo 6. kolovoza 2021., radioamateri kažu „utihnulo tipkalo“)

U gotovo tričetvrt stoljeća Radioklub Samobor brojnim je stručnim tečajevima za radioamaterske operatore i konstruktore, demonstracijama i prikazivanju radioamaterskog rada u javnosti te djelovanju u klubovima mladih tehničara u školama znatno doprinio tehničkoj kulturi u Samoboru. Održavani su često ispiti za operatore, a oni su dobivali nove, osobne pozivne oznake. Mnogim članovima ljubav prema radio tehnici i komunikacijama odredio je i profesiju, pa se tako hobi i posao isprepliću i nadopunjuju.

U Domovinskom ratu Radioklub Samobor održavao je mnoge humanitarne radioveze, a njegovi članovi bili su jezgra radijske veze Samoborske brigade. U monografiji „Ratni put 151 samoborske brigade HV“ između ostaloga piše: „Zahvaljujući predanosti ovih radioamatera zapovjednik brigade Adolf Paar već je 28. rujna mogao izvijestiti nadređeno zapovjedništvo da su, od svih početnih problema koje je brigada imala, riješeni samo problemi uspostavljanja i organiziranja veze između zapovjedništva i postrojbi te između samih postrojbi“

Član radiokluba kao vezista u 151. samoborskoj brigadi sa zapovjednikom pred Oluju

Posebna značajka i zanimljivost Radiokluba Samobor je održavanje radijskih veza u natjecanjima na UKV područjima, a za ostvarivanje što boljeg plasmana odlazilo se u „portabl“ tj. s prijenosnim uređajima na istaknute vrhove Samoborskoga gorja.

Članovi Radiokluba Samobor na natjecanju „na terenu“ na Japetiću 70-tih godina

Nakon traženja dobrog položaja za rad na UKV-u, pronađeno je mjesto u Novom Selu Žumberačkom. Nastojanjem članova i simpatizera 1997. godine nabavljen i dopremljen metalni kontejner, dovedena električna struja i uređen prostor za odmor. Postupno su postavljani moćni antenski sustavi.

Prvi kontejner na natjecateljskoj lokaciji

S toga položaja samoborski su radioamateri godinama uspostavljani lijepe radijske veze, sudjelovali u brojnim natjecanjima u zemlji i svijetu. Od 1970-tih godina pa sve do danas ostvarivali su u natjecanjima u održavanju radijskih veza vrhunske europske i hrvatske rezultate. Bili su među prvih deset radioklubova u Europi, te četiri godine prvaci Hrvatske.

Kontejneri Radio kluba Samobor u Novom Selu Žumberačkom s antenskim sustavima

Uz mnogo zalaganja članova i simpatizera, 2009. godine postavljen je novi dodatni kontejner, tako da je rad komforniji.

Plaketa Nikole Tesle, jedna od osvojenih nagrada

neke od osvojenih nagrada

Članovi Radiokluba Samobor u natjecateljskom zanosu 2009. godine

Kontejner je na žalost 2016. godine stradao u požaru, uzrokovan udarom groma preko električne instalacije.

Požarom uništen kontejner

Radioklub Samobor i njegovi članovi aktivno prate nove tehnologije i nastojanja u telekomunikacijskom i informatičkom svijetu koje se sukladno tome i razvijaju. U posljednje vrijeme vrlo je atraktivan spoj „analognog“ i „digitalnog“ svijeta, tako da je primjena informacijskih tehnologija u radioamaterizmu vrlo izražena. Članovi Radiokluba Samobor Miljenko Mogulić i Krešo Bišćan autori su prestižnog računalnog programskog rješenja za obradu natjecateljskih dnevnika kojima se koriste radioamateri i izvan Hrvatske.

Članovi radio kluba Samobor također se bave i samogradnjama elektroničkih uređaja i antena koji im služe u aktivnostima te na taj način razmjenjuju iskustva i znanja na klubskim druženima.

Konstruktori prilikom testiranja opreme

Podešavanje novih antena vlastite proizvodnje

Također radioamateri se druže i „u živo“ na susretima u žargonu zvanim „Hamfest“ gdje imaju priliku upoznati kolege s kojima se često čuju na radio valovima, a to je ujedno i prigoda za nabavku rabljene opreme i upotpunjavanje kolekcije.

Članovi RKS na Hamfestu na Jarunu

Radioklub Samobor je jedna od najstarijih udruga članica i osnivač ZTKG Samobora, što pokazuje i redovitim sudjelovanjima na smotrama i drugim aktivnostima.

Radioklub Samobor na Smotri tehničke kulture ZTKG Samobora 2013.

Danas Radioklub Samobor vode predsjednik Miljenko Mogulić (9A2MI), dopredsjednik Krešo Bišćan (9A2HM).

Predsjednik Radiokluba Samobor Miljenko Mogulić (9A2MI) u portabl radu

Osim po održavanju radijskih veza i brojnim uspješnim natjecanjima, Radioklub Samobor ima još jednu zanimljivost.

Član Radikluba Samobor Zvonimir Jakobović (9A2RQ), sa svojom radiostanicom krajem 1970-ih godina

Njegov član, dr. sc. Zvonimir Jakobović, inače autor brojnih stručnih napisa i nekoliko knjiga za radioamatere, svojedobno (1992. – 1995.) predsjednik Hrvatskog radioamaterskog saveza (HRS), pokretač i dugogodišnji glavni urednik stručnog časopisa Radio HRS, napisao je 1978. godine tada popularnu knjižicu Uvod u radio-amaterizam, koja je u nekoliko godina izašla u sedam izdanja i dvadesetak godina bila radioamaterima poziv i prva literatura. Mnogim je budućim stručnjacima ona bila prva obavijest i prvi poticaj i za profesionalno bavljenje radiotehnikom.

Knjižica je bila izložena na svjetskoj izložbi telekomunikacija TELECOM 79 u Ženevi 1979. godine, te ocijenjena, uz britansku i američku knjigu, kao rijetka namijenjena početnicima. Njezino izdanje na engleskom jeziku, pod naslovom Amateur-Radio ‒ an Introduktion iz 1980. godine, dospjelo je na pet kontinenata, među ostalim u knjižnicu predsjednika Međunarodnog radioamaterskog saveza (IARU) a jedno je izdanje zvučno snimljeno za Biblioteku Saveza slijepih i slabovidnih Hrvatske.

Knjižica Uvod u radio-amaterizam

Tako je Radioklub Samobor po sudjelovanju svojih članova u radioamaterskim natjecanjima, ali i drugim djelovanjima, poznat među našim radioamaterima i izvan Hrvatske.