Online imamo:
25 gosta




• Kalendar

 
• LINKOVI
• CONTESTS
• HF-CONTESTS
• AOEC HFCLCC
• Repetitori HR
• Repetitori
• Band plan
 
HRS potvrda
HAKOM dozvola
eDozvola uputa
eDozvola
 
• HRSVKS
• ZTKGS
• ZTKZŽ
• Pljusak
• Rk Brdovec
• Rk 9A1HBC
 
• SMB Trg Cam1
• SMB Trg Cam2

Naslov: izvještaj s akcije : HOME 

9A1BIJ izvještaj s akcije Naslov

 Wireless HamFest - LINK na ZNET-Tuna  natrag 
od 28.05.2006. do 28.05.2006. Odgovor Ispravak Brisanje  9A3WP 

DIGITALNE KOMUNIKACIJE ili: Dogodilo se to jedne lijepe sunčane nedjelje svibnja mjeseca, dana 28. - 2006. godine.

No sve je počelo davnih 80-tih godina stoljeća 20. kada načusmo da neki radioamateri diljem kugle zemaljske koriste nekakav "Packet radio" kao tada potpuno novu i nepoznatu radioamatersku aktivnost. Neki su to zvali i "Pocket radio" u što se razvojem tehnologije takva vrsta komunikacije u međuvremenu pretvorila. U današnje vrijeme, a to je nekih 25 godina nakon pojave "ax.25" "džepno" smo u mogućnosti spajati se brzinama do 384 kbps (3G/UMTS). Ako se nećemo ograničavati na "džepnu" veličinu uređaja i zadržimo li se u amaterskim vodama možemo reći da računala "802.11x" protokolima spajamo brzinama već i do "reklamnih" 108 Mbps. U praksi je to ipak manja brzina i to najčešće 1~18 Mbps. Prvi paket radio namijenjen VHF komunikaciji spajao je računala "ax.25" protokolom brzinom od 1200 bps, a na HF opsezima radioamateri su komunicirali međusobno ili putem starih dobrih BBS-ova još sporije, brzinom od 50 bps. Ima smisla prisjetiti se starog dobrog teleprintera, RTTY je na kratkovalnim opsezima podatke prenosio ionosferom "munjevitim" brzinama od 50-75 bps. Ako netko slučajno ne zna 1 bps znači jedan "bit" u sekundi, odnosno jedan "digit" - odnosno jedna nula ili jedinica (ima-nema) u jednoj sekundi. Kada modulirate najjednostavnijom metodom nosivu frekvenciju (val) tada jednom audio frekvencijom modulirate "nulu", a drugom različitom frekvencijom "jedinicu". Daljnjim razvojem digitalnih komunikacija moguće su različite varijante moduliranja, kodiranja i komprimiranja podataka. Podaci se pakiraju u pakete koji osim osnovne (nama vidljive) informacije sadrže i prilično veliku količinu kontrolnih podataka koji omogućavaju točan i siguran prijenos podataka. Tako je sigurno i nastao naziv "Packet radio", digitalni paketi koji putuju radiovalovima.

Razvojem navedenih tehnologija danas poznajemo razne radioamaterske i profesionalne brzine i protokole. Najmanje brzine prijenosa 300-2400 bps moduliraju se FM-om, pa smo tako dobili FSK i AFSK. 9600 bps koristi GMSK što već nazivom podsjeća na GSM i vrlo je sličan protokol, ali nam zahtijeva malo širi opseg frekvencija (bandwith ili devijaciju) od standardnih cca 5 kHz koliko zahtijeva analogna glasovna komunikacija. Nadalje razvija se "Manchester" FSK 19200 bps, pa FSK 38400 bps i sve do FSK 76800 bps uz širinu pojasa od cca 200 kHz. 1228 Mbps po prvi puta koristi PSK (faznu modulaciju) ili još kompleksniju kvadraturnu izvedenicu pod nazivom QPSK. Potom su radioamateri dogurali do čak 10 Mbps i veliko hvala Matjažu, S53MV na svemu što je učinio. Jer najednom se pojavio komercijalni "802.11x" i masovna proizvodnja u odnosu na ručno izrađene radioamaterske Packet radio unikate jeftinih WLAN uređaja koji su omogućili doslovno bežični "Ethernet". Tu su u uporabi već različite posebno kompleksne modulacije i algoritmi koji se skrivaju pod nazivima "OFDM" i "CDMA", ali su to zapravo modificirani stari dobri "QPSK" i "64-QAM". Došlo je u svakom slučaju novo doba u kojem radioamateri modificiraju kućne WLAN uređaje (koji neodoljivo podsjećaju na skupe radioamaterske varijante, a još k tome dijelom koriste radioamaterske opsege) i polako odslužene "SuperVozelje", "Flexnete", "wbfm-e" i sličnu kramu nadomještaju jeftinom "wireless" opremom. No, same podatke koje prenosimo takvim mrežama i dalje koristimo u radioamaterske svrhe. I dalje su to podaci sa "DX Clustera", "BBS-a", radioamaterskih stranica i foruma, a na temeljima "VOIP" (glasovne) komunikacije nastao je novi radioamaterski "MODE" pod nazivom "Echolink". Na ovu cijelu priču možemo dodati da je neovisno o radioamaterskom pokretu i organizaciji nastao čitav niz novih "wireless" udruga ljudi koji se međusobno povezuju pomoću "802.11x" opreme. Nažalost neke tvrtke navedeno koriste isključivo u smislu ostvarivanja materijalne dobiti.

Dodirne točke Radio kluba "Samobor" su još iz doba prve pojave Packet radija na ovim prostorima. Prvi čvorovi grade se i puštaju u pogon u Sloveniji, pa tako dolazimo do prvih informacija. Nabavljamo za radioklub (baš u padu zanimanja za RTTY) prvi Packet radio modem 300/1200 bps kojeg tada prodaje savez radioamatera Slovenije. Ubrzo članovi Radio kluba "Zagreb" postavljaju prvi ZG čvor pod nazivom "Zagi" (nekako u vrijeme "Univerzijade" - 1987). Potom cijelo desetljeće nija bilo značajnih pomaka što se lokalne sredine tiče, ali u ožujku 1998. donijeli smo prvi pravi "Plan izgradnje samoborskog amaterskog paket radio čvora" koji se trebao postaviti na svetonedjeljskom brijegu. Plan je izrađen na temelju hrvatskog plana koji je osmislio tadašnji HRS manager za Packet radio Marin, 9A3TW. Čvor je trebao sadržavati dva spora 1200 bps (VHF/UHF) i jedan brzi 38400 bps korisnički ulaz i jedan spori 38400 bps, te za ono vrijeme jedan brzi napredni 1228 kbps LINK prema Zagrebu, Karlovcu i Moslavini. Prema projektu to je trebala biti investicija od 10.065,00 Kn, ali nažalost iz razloga nemogućnosti financiranja projekt nikada nije zaživio. U međuvremenu 90-tih godina aktivan je bio jedan mali eksperimentalni "Flexnet" - 9A0XSM - čvor na brdu Giznik. Sadržavao je jedan 1200 bps VHF korisnički ulaz i jedan 38400 bps LINK prema "Zagiju" - 9A0XZG.

Na contest lokaciji Novo selo Žumberačko, JN75ST spajali smo se uglavnom na sisački 9A0XSK korisnički ulaz 38400 bps i povremeno na daruvarski 9A0XDA - jer to je tada bila i ostala do danas jedina mogućnost što se hrvatskih Packet radio čvorova tiče. Veza je bila nepouzdana, a s obzirom na opravdanu potrebu moralo se nešto učiniti. Ostale su nam mogućnosti nabaviti skupe radioamaterske PSK primopredajnike i antene i pokušati se spojiti na neki od obližnjih slovenskih čvorova ili pak organizirati nešto sa Zagrebom. Na sreću ususret su nam (nakon našeg sudjelovanja u raspravi na FORUM-u HRS Web-a) izašli hrvatski Packet radio majstori Tihomir-9A4GL i Tuna-9A3PX uz ZNET ekipu Jura-9A3AEJ, Nestabilni i Dorijan - i odluka je pala !

Nakon pregleda terena (utorak 23. svibnja navečer: Tihomir-9A4GL, Zoran-9A5ASZ, Goran-9A3WP) našli smo se u nedjelju 28. svibnja u samoborskoj "Eri". Gore spomenuta ekipa, uz važnu logističku podršku Irene, Sanje-9A6NGL i Martine, natovareni "gridicama", "parabolama", kablovima, WLAN karticama i svako svojim alatom - krenuli smo put Novog sela Žumberačkog.Neki bi rekli - neočekivano - nas je na lokaciji posjetio naš "mecena" Boris, 9A2KP uz iznenađenje "koji su to sad novi simpatični i veseli ljudi", te kako se "mi to opet nečim novim bavimo". Tijekom meteorološki prekrasnog i temperaturom ugodnog dana ispitalo se tu i doradilo nekoliko antena i mogućnosti, malo se usput pojelo i popilo i uz zaključak svih prisutnih da takva druženja obavezno moraju postati pravilo, iza nas je ostao u funkciji "mt-9a1w". Znalcima oznaka govori o čemu se tu radi. U pitanju je PC računalo s pripadajućom Intel-ovom "Ethernet" i Trust-ovom "Atheros WLAN karticom". Karticu i offset paraboličnu antenu promjera 100cm sa "kantenom" kao iluminatorom povezali smo s 5 metara dugim LMR195 revSMA/N "pigtail" kabelom i usmjerili prema Sopotu (Novi Zagreb). Na zagrebačkoj strani slično izvedenim tehničkim rješenjem povezani smo od tada lokaciju na Novom selu Žumberačkom na FER/CarNet za sada brzinom koja ovisno o šumu na kanalu varira od 6 do 18 Mbps.

Vrlo je vjerojatno da ćemo se vremenom na lokaciji postaviti javnu pristupnu točku (AP) i potom dodati nove linkove prema "mt-JAP" i prema Karlovcu, možda prema Ogulinu... U planu su i "ax.25" kanali, ali isključivo UHF-SHF.

73 Goran, 9A3WP.

 




© • Izrada: Miljenko Mogulić 9A2MI 2004.     e-mail: 9a2mihamradio.hr